Visoke januarske temperature koje u južnijim dijelovima dosežu i do 20 stepeni Celzijusa pogoduju razvoju raznih virusa i bakterija koji negativno djeluju kako na ljude, tako i na životinje i biljke.
Voćarstvo je jedna od grana poljoprivrede koja je pogođena problemom klimatskih promjena. Voćke koje su u januaru trebale mirovati imaju intenzivnu cirkulaciju sokova u drvetu.
Profesor s Poljoprivedno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu s katedre za pedologiju, agrohemiju i melioracije dr. Hamid Čustović za Agenciju Fena kaže da su se voćari koji se duži period profesionalno bave voćarstvom pripremili za visoke temperature u toku zime, ali da pojavu kao ove godine nisu očekivali, tako da postoji mogućnost manjih oštećenja dok se na voćnjacima koji nisu adekvatno pripremljeni i koji nisu ”savremeni” očekuju veća oštećenja.
Problem predstavlja i toplina zemlja koja pogoduje razvoju parazita, a koji su u januaru trebali biti uništeni u potpunosti.
Čustović kaže da bi naglo smanjenje temperature bilo šok za voćku, a veća oštećenja su moguća u Hercegovini gdje dnevne temperature dosežu i do 20 stepeni Celzijusa.
– Ako ne dođe do zahlađenja očekivati je negativne posljedice na akumulaciju biljnih bolesti i štetnika u predstojećoj sezoni. Voćari trebaju voditi računa o voćnjacima i trebaju preduzeti dodatne mjere i napore da bi spriječili širenje bolesti i štetnika, a to podrazumijeva intenzivnije prskanje i čišćenje voćnjaka – kaže Čustović.
Dodaje i da klimatske promjene koje se događaju nisu pojava samo ove godine te da su prisutne proteklih desetak godina, i to svugdje u svijetu. Čustović navodi da su voćari koji se tim poslom bave na visokom nivou spremni, jednim dijelom, za te promjene, ali da ne mogu u potpunosti kontrolirati situaciju.
Smatra da je neophodno vršiti edukaciju proizvođača te promijeniti i novim uvjetima prilagoditi tehnike.
Rane sorte voća mogu imati više problema jer su njima za pokretanje potrebne niže temperature, a zbog kolanja sokova, Čustović ne preporučuje orezivanje jer će padanje temperature oštetiti zarezano drvo.
– Osim čišćenja voćnjaka ne može se ništa preporučiti. Nadat se da će februar biti hladniji. Osnova je da ljude treba educirati i pripremati za promjene koje zahvataju cijelu planetu – istaknuo je Čustović te dodao da u BiH raspolaže velikim voćnjacima i intenzivnom proizvodnjom, a zbog čega se rizici trebaju svesti na minimum.
Situacija je slična i na pčelinjacima, pčele se ”bude”, a što pogoduje razvoju bolesti i nestašici hrane.
Docentica s Veterinarskog fakulteta u Sarajevu s Odjeljenja za dijagnostiku zaraznih bolesti pčela Behija Dukić u ranijoj izjavi za Agenciju Fena je kazala da visoke temperature u košnici stvaraju lažnu sliku da je stiglo proljeće te da pčele obavljaju svoje životne funkcije kao da su proljetni radovi u pitanju. Kazala je da počinju praviti leglo, a što nije dobro.
Smatra da samo pčelari koji su adekvatno zazimili pčele i koji su osigurali dovoljne količine hrane neće imati problem ugibanja pčelinjih društava. Navodi da su se visoke temperature u januaru javljale i ranijih godina te da na, adekvatno zazimljenim pčelinjacima, nisu zabilježeni gubici.
Pojasnila je da visoke temperature mogu izazvati situaciju da pčele počnu formirati leglo, a da se usljed pojave zahlađenja vrate u zimsko klupko. U toj situaciji bi leglo ostalo nedovoljno pokriveno i moglo bi doći do pojave oboljenja s određenim posljedicama. Kaže da se može javiti prehlađeno leglo, a iz kojeg mogu da nastanu zarazne infekcije.
(breza-x/FENA)
