Knjiga „PTSP spomenar“, bosanskohercegovačkog novinara Dragana Bursaća, izazvala je izuzetan interes javnosti. Pisana prepoznatljivim, rekli bismo bursaćevskim stilom – s pregršt emocija, hrabro i beskompromisno, a istovremeno nevjerojatnom lakoćom. Unatoč tome što ime knjige, ali i njeno vrlo efektno dizajnersko rješenje u vidu rupe od metka kroz doslovce cijelu knjigu, sugeriraju da će čitatelj u njoj naići na ratnu tematiku, ta pretpostavka baš i nije sasvim na mjestu.
Lista najčitanijih naslova u mjesecu maju izgleda ovako:
- PTSP Spomenar
- Sve dok ne svane
- Bosanski muslimani u Drugom svjetskom ratu
- Bogati otac, siromašni otac
- Budni u pet (i vaš je čitav svet)
- Sa svakim dahom
- Ljetopis o Kralju Tvrtku – roman hronika
- Mindfuck – Zašto sabotiramo sami sebe i šta možemo da uradimo protiv toga
- Misli i obogati se – Originalna verzija, poboljšana i revidirana
- Sarajevski John Doe
Preporučujemo
Nikolas Sparks – Sa svakim dahom
Koliko dugo može da opstane jedan san?
U najlepšoj romantičnoj tradiciji Beležnice i Noći u Rodanteu, Nikolas Sparks ovog puta priča o slučajnom susretu koji će za dvoje potpuno različitih ljudi postati životna mera ljubavi.
Houp Anderson se nalazi na prekretnici. Sa trideset šest godina, i dalje je u dugogodišnjoj vezi sa momkom, hirurgom ortopedom, a braka još nema na vidiku. Istovremeno, njenom ocu je nedavno dijagnostikovana teška neurološka bolest, te Houp odlučuje da provede nedelju dana odmora na Sanset Biču, ostrvcu u Severnoj Karolini, kako bi pripremila porodični letnjikovac za prodaju i ujedno pretresla neke teške odluke koje se tiču budućnosti.
Jasmin Imamović – Ljetopis o Kralju Tvrtku – roman hronika
Novi roman Jasmina Imamovića Ljetopis o kralju Tvrtku, tematski zahvaća srednjovjekovnu bosansku povijest, jedan nedovoljno istraženi i u novije vrijeme često mitologizirani diskurs. Ali, Imamović ne piše historijski roman, on stvara roman o povijesti na temelju dostupnih znanstvenih fakata. On, dakle, ne slijedi i ne iznosi, poput historičara, puku rekonstrukciju događaja, već kao pisac ulazi u dramu bosanskog srednjovjekovlja, u vrijeme kad je vladao bosanski kralj Tvrtko Kotromanić. Dramu koja se ponavlja sve do naših dana, a to ponavljanje mogli bismo nazvati paradigmom bosanskog udesa, gdje jedna mala evropska država uvijek iznova biva plijen interesa velikih evropskih sila
(Mile Stojić)
