Po vakcinaciji zadnji, po smrtnosti prvi u Evropi: Nevidljiva kampanja pogoduje širenju teorija zavjere

110
Vakcinacija u Zetri / Foto: N1
Vakcinacija u Zetri / Foto: N1

Piše: Adem DŽAFEROVIĆ

Krajem zime i početkom proljeća ove godine građani Bosne i Hercegovine bili su itekako zainteresovani za vakcinaciju, ali vakcina nije bilo. Zbog toga su na razne načine tražili od nadležnih da ih što prije nabave, čak su izlazili i na proteste. Pojedini društveno odgovorni građani podnosili su i krivične prijave Tužilaštvu BiH protiv ministara i premijera zbog nenabavke vakcina, no od prijava nije bilo ništa. U tom momentu se činilo da će u našoj zemlji biti najviše vakcinisanih građana u regionu. Druge zemlje su u to vrijeme već nabavile vakcine, ali nije bilo zainteresovanosti, pa su čak naši sugrađani počeli dobivati pozivnice iz Srbije da dođu na vakcinaciju. I tako su prolazili mjeseci dok su vlasti u BiH nabavile vakcine, a za to vrijeme nadležni se nisu upuštali u kreiranje i plasiranje vakcinalne kampanje, jer “nisu imali vakcina”.

Iako vakcina nije bilo, period od februara do augusta mogao je biti iskorišten za planiranje i pripremanje kvalitetne kampanje za imunizaciju kako bi se dolaskom prvih kupljenih doza kampanja mogla intenzivirati u javnosti.

Prve kupljene doze u Federaciju BiH stigle su početkom augusta, ali tada nije nastupila aktivna i jasno vidljiva kampanja. Počela je u julu, skromno, sa nekoliko kratkih poruka na Faceboook stranici Kriznog štaba federalnog Ministarstva zdravstva, u kojima su nas poznate ličnosti pozivale na vakcinaciju. Uslijedilo je i nekoliko videouradaka, emitovanih na javnim servisima, u kojima nas, opet javne ličnosti i jedan član Kriznog štaba FBiH pozivaju na vakcinaciju. Kampanja iza koje stoji Zavod za javno zdravstvo FBiH odvija se pod sloganom “Zbog onih koje voliš #vakcinedjeluju”.

Slogan za kampanju u entitetu Republika Srpska glasi „Čuvam tebe, čuvam sebe“, sa heštegom #vakcinisimose, koji je kreiran u saradnji s UNICEF-om.

Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS-a su nam kazali da se u kampanji koriste svi dostupni alati, od izrade plakata i videomaterijala, izjava relevantnih komunikatora iz oblasti medicine, do organizovanja pres-konferencija na kojima govore nadležni iz oblasti javnog zdravstva.

“Odgovori na neka od najčešćih pitanja o vakcinaciji protiv Covid-19 javnosti su ponuđeni i dostupni na svim zvaničnim kanalima Ministarstva i prije nego što su prve vakcine isporučene u Republiku Srpsku, a što je standardni alat koji se koristi u kampanjama vakcinacije. Takođe, urađeni su kratki videosadržaji promocije vakcinacije: “Čuvam sebe, čuvam tebe” – značaj vakcinacije starije populacije; “Čuvam sebe, čuvam tebe” – značaj vakcinacije zdravstvenih radnika; “Čuvam sebe, čuvam tebe” – značaj vakcinacije mladih; “Čuvam sebe, čuvam tebe” – značaj vakcinacije prosvjetnih radnika, koji su distribuisani TV stanicama koje su u okviru svog programa i u skladu sa svojim mogućnostima emitovale i dalje emituju, kao društveno odgovorne medijske kuće, prepoznajući značaj ove javnozdravstvene teme”, kazali su iz resornog ministarstva.

 Zakazale liječničke komore

Vremena za pripremu da kampanja u Federaciji BiH bude mnogo intenzivnija i jasno vidljiva svim grupama stanovništva je itekako bilo, no, očigledno su nadležni smatrali da je ozbiljna priprema za ovakav poduhvat gubljenje vremena ili možda čak novca.

Međutim, vrijeme nisu gubili oni koji su protiv vakcina, pa su tako antivakseri bili itekako aktivni po društvenim mrežama, širile su se razne teorije zavjera i lažne vijesti, a sve kako bi se građanstvo odvratilo od imunizacije.

Shodno tome, danas građani više nisu toliko zainteresovani za vakcinaciju kao što su bili u proljeće i rezultat toga je da je, prema posljednjim podacima, BiH posljednja u Evropi po procentu vakcinisanih, a prvo mjesto po broju umrlih od Covid-19 i dalje suvereno držimo.

 Krivce za ovakvu situaciju doktor Bakir Nakaš vidi u vlastima, ali i u doktorima.

Bakir Nakaš / Foto: Naratorium
Bakir Nakaš / Foto: Naratorium

“Apsolutno je tu krivica i na jednoj i na drugoj strani. Prvenstveno je na Vladi koja nije na vrijeme osigurala i nabavila vakcine, jer da je osigurala i nabavila vakcine, iskoristila bi onaj prvi interes i onu spremnost građana da budu među prvima, da se zaštite i da imaju sigurnost u narednom periodu. Drugi, koji su isto tako zakazali, jeste struka koja je trebala daleko više i aktivnije da bude prisutna u medijima i da nameće određene teme koje bi bile interesantne”, ističe za Naratorium dugogodišnji infektolog.

Posebno su zakazale, smatra on, liječničke komore.

“Mislim da su zakazale komore zdravstvenih profesionalaca, liječnika i medicinskih tehničara. U njihovom statutu im stoji da oni treba da obrazuju građane, to je nešto što je uloga onih koji znaju i koji su pozvani da daju prave informacije, da ne bi lažne informacije ovako dominirale i osvajale građane Bosne i Hercegovine”, jasan je doktor Nakaš.

Doktor Dragan Stevanović za Naratorium kaže kako je nakon međusobnog prepucavanja i optuživanja političara došao period kada nadležni konačno trebaju da na malo ozbiljniji način govore o vakcinaciji. 

Dragan Stevanović / Foto: Naratorium
Dragan Stevanović / Foto: Naratorium

“Mi smo, umjesto kampanje za vakcinaciju koja bi bila isticana na svim mjestima, u školama, firmama, ustanovama, ustvari, odgovarali antivakserima i prijetili građanima. I to nam se jednim dijelom osvetilo. Vidim da u zadnje vrijeme to malo bolje ide i da se vakcinalni program spušta što bliže korisnicima, u preduzeća, u ustanove i da to daje neke bolje rezultate. A u posljednje vrijeme se ljudima, umjesto prijetnji, isporučuju konkretni podaci, kojima se objašnjava šta se dešava u bolnicama, koji su pacijenti ugroženiji, koliko je oboljelo vakcinisanih, a koliko nevakcinisanih. Daje to neke bolje rezultate”, govori internista u penziji. 

Dodaje kako je primjetno da u posljednjih godinu ili dvije o pandemiji više pričaju političari i nestručni ljudi nego stručni ljudi kojima je to posao.

Afere i nepovjerenje u vlast

“Zaprepašćujuće je da se Medicinski fakultet, Institut za higijenu, Institut za imunologiju, ako postoji, neki akademici iz medicinskog dijela Akademije nauka gotovo nisu ni čuli, ali su se zato čuli premijeri, ministri i mnogi koji se u to ne razumiju, pa su ti ljudi svojim izjavama često doprinosili goroj situaciji. Naravno, uz to treba uzeti u obzir sve ove korupcione afere koje su formirale jedno nepovjerenje kod građana u vlast, u sve ono što im zdravstveni sistem nudi. Mislim da će način prevazilaženja te korupcije i transparentnost u budućnosti vratiti bar dio povjerenja građana”, naglašava Stevanović.

Nakaš primjećuje da trenutno postoji tiha kampanja.

“Postoji tiha kampanja pojedinih nevladinih i zdravstvenih institucija koje su svjesne svoje odgovornosti i obaveza, a oni koji su trebali da potiču kampanju nisu odreagovali. Evidentno je da su u svim zemljama vlade prve koje forsiraju kampanju. Biden, Merkelova i Macron na dnevnoj bazi pozivaju na vakcinaciju, a u međuvremenu, naši se vakcinišu tajno po ministarstvima i hodnicima, ne bi li se zaštitili, a ne daju ljudima pravu informaciju. Nedavno je ministar Vranić (ministar zdravstva KS-a Haris Vranić, op.a.) izjavio da Vlada nema obavezu da radi promociju vakcinacije. Apsolutno ima obavezu da to radi. To joj je osnovna obaveza u borbi protiv pandemije. A druga joj je obaveza da potakne sve zdravstvene institucije i omogući im finansijski da oni mogu to da rade”, riječi su Nakaša. 

Pojašnjava kako su zavodi, od kojih se očekuje kampanja, uglavnom u nezavidnoj poziciji jer im vlade ne isporučuju novac za kampanju.

“Imate vi situacija gdje ne možete pokrenuti kampanju jer vam niko ne daje finansijska sredstva za to. Ministar Vranić je prozvao Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo da nije pristupio kampanji, mada su radili kampanju u svojoj organizaciji zajedno sa Općinom Centar i drugim općinama. Postoje ti tragovi i dokazi, ali ministar ih je prozvao da su u budžetu predvidjeli 0 KM sredstava. Međutim, budžet je za sasvim nešto drugo. Logično je da je ta sredstva trebalo dodijeliti iz budžeta Vlade i naložiti da se iz tih sredstava organizuje kampanja. Sigurno bi Zavod organizovao kampanju da je imao dovoljno sredstava, jer ne možete vi od onog osnovnog budžeta odvajati nauštrb lijekova, materijalnih troškova, da organizujete kampanju koja ima svoju finansijsku težinu”, potcrtava Nakaš. 

Navodi kako danas imamo na stotine bilborda koji dnevno daju informacije o raznim promocijama i prodajama, a da se niko nije sjetio da na tim bilbordima plasira informaciju o vakcinaciji. 

Da nedostaje bilborda, ali i mnogo čega drugog u kampanji imunizacije, primijetila je i Una Bejtović, savjetnica za odnose s javnošću. Ona smatra da su zakazali svi koji su odgovorni za bilo kakvu komunikaciju koja je u javnom interesu, pogotovo kada je riječ o kampanji za vakcinaciju.

“Očito je da ona nije polučila adekvatne rezultate. Uzroke treba tražiti u tome što već izvjesno vrijeme institucije koje su trebale da budu nosioci svih kvalitetnih i relevantnih komunikacija nisu od početka radile svoj posao kako treba. Očigledno je da i u ovom konkretnom slučaju institucije posao nisu povjerile nekim stručnjacima ili stručnjakinjama, nego su to završili na jedan vrlo jednostavan način, onako kako neko drugi misli da kampanja treba da izgleda”, kaže nam Bejtović.

Ona je sigurna da ozbiljni profesionalci ne bi potpisali i stali iza onoga što institucije danas nazivaju kampanjom.

“Pogotovo kada ta kampanja dolazi iz institucija koje imaju budžete i evidentno je da su trošili mnoga sredstva na različite nesuvisle načine. Dakle, niti se to adekvatno isproduciralo, niti se adekvatno distribuiralo, niti segmentiralo na prave načine. Vi ne možete vakcinaciju komunicirati na jednak način mladim ljudima i penzionerima”, navodi Bejtović, konstatujući da je kampanju trebalo raditi na mnogo ozbiljniji i sistematičniji način.

“Tu je trebalo biti mnogo čega, ne samo bilborda. To se moglo pokriti na različite kreativne načine. Svaka ciljna javnost podrazumijeva svoj kanal komunikacije putem kojeg dobiva te informacije. A imate, naravno, i jedan opšti nivo koji pokrijete bilbordima i oglašavanjem ne samo na javnim servisima već i na privatnim televizijama koje imaju ozbiljan rejting”, pojašnjava ona.

Informacije “ispod žita”

Nakaš podvlači da je sve što se dešavalo u ovoj godini navelo građane da vjeruju da su od vlasti ostavljeni po strani.

“Državna vlast nije nabavila vakcine na vrijeme, mada ih je bilo na tržištu. Kada je Srbija mogla onoliko nabaviti, onda smo mogli i mi. Glumili smo da nismo država, pa nećemo da nabavljamo, pa nismo htjeli da budemo pokusni kunići, ostavili smo drugima da oni to budu, i na taj način smo građanima stvorili utisak da možda i nije državi u interesu da nabavi vakcine kako bi zaštitila građane. To su iskoristile ove mreže, koje nisu toliko agilne da ih se javno može optužiti, nego je sve išlo “ispod žita”, od usta do usta, od jedne informacije do druge, da bi se na kraju građanima plasiralo da vakcine nisu djelotvorne”, naglašava Nakaš.

S obzirom na to da aktivne i jasno izražene kampanje vakcinacije do sada nije bilo, ostavljen je čist teren za djelovanje i širenje raznih teorija zavjera i lažnih informacija.

Stevanović smatra da BiH po ovom pitanju nije izuzetak, te da antivakseri djeluju svuda u svijetu.

“Kada vam se pokvari auto, logično je da idete kod automehaničara. Sada je postala praksa da, kada se razbolite, idete prvo na Google, Facebook i Twitter, pa u krajnjoj nuždi idete kod doktora. To je, nažalost, postao jedan trend, od kojeg nismo pošteđeni ni mi u Bosni i Hercegovini. Međutim, činjenica je da oni koji treba time da se bave sistemski i svakodnevno, a to su zavodi za javno zdravstvo, medicinske institucije i univerziteti, nisu se time bavili i to su prepustili u ruke laicima i polupolitičarima. Dakle, mi inače, već decenijama, ne ulažemo u preventivnu medicinsku zaštitu gotovo ni dinara i sada nas ne bi trebalo čuditi ovo što nam se dešava”, podvlači doktor.

Prema njegovim riječima, na formiranje stavova građana utjecala je i negativna kampanja koja se u Evropi vodila protiv pojedinih vakcina. Kao rezultat toga, primjećuje, dobili smo situaciju da se gužve za vakcinaciju stvaraju samo kada se pojavi informacija da je dostupan Pfizer.

“Mislim da je to narodu neutemeljeno izvikano i mislim da AstraZeneca odlično stoji u pogledu nuspojava i duljine trajanja imuniteta”, konstatuje Stevanović.

I Nakaš je mišljenja kako je svemu doprinijela i borba u farmaceutskoj industriji.

“U toj borbi su ocrnili AstraZeneca vakcinu kao nepodobnu i štetnu za stanovništvo, da bi, recimo, Pfizer i Moderna imale daleko veću dominaciju na tržištu. A, evo danas se pokazuje da je AstraZeneca sa najmanje nusefekata. Onda se išlo na to da ruske vakcine nisu ono što trebaju biti, da su kineske voda obična i tome slično. Na taj način se kod građana stvorila jedna nesigurnost iako doktori kažu da je dobra svaka vakcina koja je na raspolaganju i vakcinišite se odmah. Sve ovo je rezultiralo time da imamo scene da se stvore redovi kad dođe Pfizer, a kad dođu druge vakcine, nigdje nikoga”, podsjeća on.

Zadnji u Evropi

Prema posljednjim ažuriranim podacima međunarodnog izvora Our World in Data, u Bosni i Hercegovini je, zaključno sa 29. septembrom, bilo 15,57 posto vakcinisanog stanovništva s obje doze. To je najmanji procenat vakcinisanih u našoj regiji, ali i cijeloj Evropi.

Poređenja radi, Slovenija je vakcinisala 48,5 posto stanovništva, Hrvatska i Srbija imaju po 42 posto vakcinisanih, Sjeverna Makedonija 35, Crna Gora 34, a Kosovo 30 posto vakcinisanih.

Naratorium je podatak o broju vakcinisanih zatražio od Ministarstva civilnih poslova BiH, ali ga nismo dobili.

Nakaš poraznom činjenicom smatra i to što uopšte ne znamo ni koliko ljudi je vakcinisano.

“To je taj nedostatak koordinacije i jednog vođenja kampanje za borbu protiv pandemije sa državnog nivoa. Na državnom nivou na početku su odmah zakazali. Onaj plan koji je postojao od 2009. godine stavili su u ladicu, a to je Plan za borbu protiv pandemije influence i to se moglo iskoristiti u potpunosti na državnom nivou. Dakle, Vijeće ministara i Ministarstvo civilnih poslova najodgovorniji su što prvo nisu nabavljene vakcine, drugo što nije bilo koordinacije između entitetskih nivoa, te što nije bilo adekvatne koordinacije sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i sa drugim institucijama i onda su kao svoj najveći uspjeh navodili što su prosili vakcine po evropskim zemljama i onda se slikali sa tim vakcinama. Nažalost, jedan dio tih vakcina je sa isteklim rokom, pa ćemo mi to sada morati da uništavamo o sopstvenom trošku. Iz tog razloga, mi smo u krivičnoj prijavi, koja je podnijeta protiv predsjedavajućeg Vijeća ministara (Zoran Tegeltija, op.a) i ministrice civilnih poslova (Ankica Gudeljević, op.a.), naveli da su odgovorni za brojne smrti pacijenata koji nisu imali priliku da budu vakcinisani, jer su zakazali u nabavci vakcine”, zaključio je Nakaš.

Da se institucije nastavljaju oslanjati samo na donacije, pokazao je i posljednji primjer iz kampanje za vakcinaciju. Naime, UNICEF BiH, u partnerstvu s USAID-om BiH, donirao je Zavodu za javno zdravstvo FBiH LCD totem za promociju edukativno-informativnih i promotivnih materijala. Totem je instaliran ispred zgrade Zavoda u Sarajevu prije nekoliko dana. LCD totem se trenutno koristi za emitiranje promotivnih materijala i telopa pripremljenih u sklopu kampanje “Zbog onih koje voliš #vakcinedjeluju”. 

Ali, kao što reče doktor Nakaš, kritika ne može biti upućena Zavodu, jer ova institucija ne može izmisliti novac za kampanju. Kritika je isključivo usmjerena prema Vladi FBiH, koja je znatno ranije morala obezbijediti novac za mnogo upečatljiviju i efektniju kampanju.

“Suština cijele priče je da, koliko god kreativni načini bili i koliko god je složena struktura i strategija kampanje, dovodi se u pitanje povjerenje građana i građanki uopšte u institucije od kojih dolazi ta informacija. Mislim da je to ovdje ključni problem, jer se jako kasno počelo o tome razmišljati, mi smo već godinu i po u pandemiji, tako da se bojim da je tu puno propuštenih šansi”, smatra Bejtović.

Doktor Stevanović je, ipak, nešto optimističniji i mišljenja je da za intenziviranje kampanje nikada nije kasno.

“Nikada nije kasno. Mislim da se prije nekoliko dana u Kantonu Sarajevo vakcinisao najveći broj građana. Svi pokazatelji govore da se ovaj soj brže širi, da kod nastanka bolesti brže dolazi do težih simptoma. Nažalost, puno ljudi umire jer kasno dođu u bolnicu i to stvara očaj i kod zdravstvenih radnika. Najvažnije je poručiti da su vakcinisani u prednosti u odnosu na nevakcinisane kada je riječ o težim kliničkim slikama, stavljanju na respirator i preživljavanju. što smo sve vrijeme i govorili”, zaključuje Stevanović.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu Breza-x.com krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaj biće uklonjen ili ispravljen odmah po eventualnom ustanovljenju istinosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail adresu brezax2012@gmail.com. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal Breza-x.com nema obavezu postupiti po istim.