„Neretva je čak i u europskom kontekstu jedna od najvrijednijih rijeka kontinenta“, kaže za Naratorium Ulrich Eichelmann, direktor međunarodne organizacije Riverwatch sa sjedištem u Beču. Ova organizacija se bavi zaštitom rijeka.
On je nedavno obilazio dolinu rijeku Neretve. Došao je sa novinarima iz Njemačke da im pokaže ljepote ove rijeke i prijetnje koje su se pojavile – izgradnja hidroelektrane Ulog i projekt Gornji horizonti.
„U posljednjih 11 godina mnogo puta sam bio u Bosni i Hercegovini, najviše puta u obilsaku Neretve, ali također i Drine, Une, poznate su mi mnoge rijeke u Bosni“, prisjeća se on na početku razgovora.
Neretva je posebna „jer je veoma raznolika, naprimjer, imate nekoliko vrsta pastrmke, mekousnu pastrmku, jadransku pastrmku i glavaticu. To je mnogo, jer u ostatku Europe ima samo potočna pastrmka. Također, tu su i druge vrste. Istovremeno, nažalost, to je vjerovatno najugroženija rijeka Europe u u ovom trenutku“, kaže Eichelmann.
Podsjetio je na brojne hidroenergetske projekte koji odavno ugrožavaju ekosisteme povezane sa rijekom, od konvencionalnih hidroelektrana, preko malih hidroelektrana na njenim pritokama, projekta Gornja Neretva, pa sve do trenutne izgradnje hidroelektrane Ulog i projekta Gornji horizonti. Prilikom obilaska Neretve kod mjesta Ulog u Republici Srpskoj, njegova ekipa je svjedočila pomoru ribe nizvodno od hidroelektrane koja se trenutno gradi.
„Išli smo u Ulog na mjesto gdje se gradi hidroelektrana, malo nizvodno od njega, i želio sam pokazati njemačkom novinaru prelijepo mjesto koje poznajem, stijenu isturenu iznad kanjona Neretve, na kojem sam bio mnogo puta ranije. To je nevjerovatno, prelijepo mjesto, ali kada smo došli tamo, bilo je suprotno tome. Izgledalo je kao kanal za otpadne vode, voda je bila potpuno siva, smrdilo je i mogle su se vidjeti alge u plićaku, što je bio znak da se to događalo sedmicama. Ribari su pronašli mnogo mrtvih pastrmki u tom dijelu. To smo to snimili kako bi podigli svijest o ovom problemu. U jednu ruku to pokazuje kako rijekama šteti i sama izgradnja brana. Nemojte me pogrešno shvatiti, ali to je dobra stvar. Iznenada ljudi vide štetu zahvaljujući boji rijeke. Uobičajeno, uticaj je mnogo veći, ali ga ne vidite jer voda je još uvijek bistra i ljudi ne mogu primjetiti štetu. Ali ovo je jasan znak“, upozorava on.
Najavio je i da bi se protiv Bosne i Hercegovine otvoriti novi slučaj zbog ovog projekta.
„EFT, kompanija Vuka Hamovića koja je glavni investitor u ovom projektu i čije je sjedište u Kalinoviku, mora zaustaviti izgradnju tokom…Što se mene tiče, oni bi morali zaustaviti izgradnju potpuno, slijedeći Bernsku konvencija. Ubijeđeni smo da će vrlo brzo Energetska zajednica otvoriti slučaj protiv Bosne i Hercegovine zbog hidroelektrane Ulog i projekta Gornja Neretva. Sada je tokom jeseni premalo vode u rijeci, prirodno. Možete lako pregaziti rijeku i kada istovremeno vršite radove i zagađujete, spoj ovoga je opasan. Kada biste imali deset puta više vode, kao u junu, onda to ne bi bilo tako opasno“, objašnjava on kako je došlo do pomora.
Na naše pitanje da li je moguće zaustaviti projekt Gornji horizonti, odgovara optimističnim primjerom.
„Uvijek može biti zaustavljen, dok ne počne sa radom. Čuda su moguća, iako se ne dešavaju svaki dan. Austrija, gdje ja živim, dobar je primjer. Kasnih sedamdesetih, Austrija je izgradila nukleranu elektranu. Potpuno je izgrađena. Onda su, zbog političkih pritisaka, pitali Austrijance da li žele nuklearnu elektranu. Protiv nuklearne elektrane je glasalo 50,5 posto stanovnika. Ona i dalje stoji tu, ali nikada nije bila u funkciji. Dakle, uvijek postoji nada dok se ne pusti u pogon.“
Projekt Gornji horizonti je je stari projekt, još iz vremena Jugoslavije i njime se želio iskoristiti hidro potencijal Dabarskog, Nevesinjskog i Gatačkog polja. U to vrijeme nije postojala izražena ekološka svijest i nije bilo dovoljno znanja o tome šta će se desiti ako se on realizira, objašnjava direktor Riverwatcha. Međutim, u posljednjih nekoliko godina Republika Srpska je oživjela taj projekt, koji će ako se dovrši, uništiti sliv rijeke Neretve.
„Sada rade između Dabarskog i Nevesinjskog polja, izgradnja je u toku. Ako bi zaustavili radove u Nevesinjskom polju, onda bi cijeli projekt Gornji Horizonti propao, zato što Nevesinjsko polje i rijeka Zalomka, odnosno izgradnja brane na njoj, srž ovog projekta. Zbog toga će oni također preusmjeriti vodu iz Gatačkog polja, koje je na višoj nadmorskoj visini, prema Nevesinju. Ako bismo uspjeli da zaustavimo izgradnju brane na Zalomki, cijeli projekt postaje upitan. Oni grade uz pomoć kineskih kredita, u Dabarskom polju možete vidjeti da su sve table na kineskom – „Kina donosi energiju“ i slični slogani. To je nesretna kombinacija, Republika Srpska i Kina, sa tim se suočavamo na više mjesta. Problem ovdje je, kako ja to vidim, poput onog u Ulogu: Izgrađeno je u Republici Srpskoj, ali negativni uticaj se odražava na Federaciju“, primjećuje on.
Pitamo ga šta će se desiti ako se projekt ipak realizira, šta će to značiti za stanovnike doline Neretve i njenih pritoka.
„Potpuno bi promijenio ono što vam je sada poznato. Mislim da je mnogim ljudima ovo teško shvatiti: Zalomka, Dabarsko polje i druga polja su povezana sa Bregavom. Iako teku kao ponornice, dio su sliva Neretve i ovaj sistem kraških polja postoji samo na Balkanu. Ako pobjede i izgrade branu, Buna, Bunica, Bregava i Hutovo blato nizvodno“ – a sve ovise o kraškim poljima – blokiranjem ponora u kraškim poljima uticaj na njih bi bio ogroman, u Blagaju bi, naprimjer, bilo mnogo manje vode, niko ne zna koliko manje, mogla bi potpuno presušiti, jer niko ne može predvijeti uticaj u kraškim poljima. Ovi kraški ponori su nepredvidivi jer mali zemljotres ili prirodni hemijski proces ispod površine zemlje može potpuno promijeniti podzemni tok rijeke.“
Eichelmann kaže da nije siguran da će projekt funkcionisati u tehničkom smislu, jer će biti sve manje i manje padavina, sa ozbiljnim sušama kada će u Zalomki biti značajno manje vode.
„To raditi danas je kriminal“, kaže on.
Umjesto da se gornji tok Neretve pretvori u ekološku katastrofu, dodaje on, bolje bi bilo da se ovo područje proglasi nacionalnim parkom, što njegova organizacija pokušava izlobirati.
Cijeli intervju je dostupan na engleskom jeziku.
