Predsjednik Udruženja pčelara “Pčela” iz Tešnja Mahmo Husibegović preuzeo je u ime udruženja na čijem je čelu hiljadu (1.000) sadnica pitomog kestena (Castanea sativa) od strane predstavnika Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenice.
Projekt “Razvoja pčelarstva na području Kantona” kojeg finansira Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona ima za podprojekt sadnju medonosnih biljaka u svrhu razvoja pčelarstva.
Obogaćivanje prostora medonosnim biljem
Dok se ranijih godina sadnice distribuirane po svim općinama i udruženjima pčelara, novim pristupom se odlučilo u jednoj godini da cjelokupna nabavljena količina bude usmjerena na jedno područje, te je zbog interesa i osiguranog “plasmana”, odnosno sadnje i korištenja, odlučeno da ovaj put to bude Tešanj.
– Sa ovom donacijom “zaokružena” je cifra od 7.000 sadnica pitomog kestena u tri godine, veoma zahvalne drvenaste biljke, koja je istovremeno i polenska i nektarna “paša” za pčele, ističe Kasim Velić, rukovoditelj zavoda za zaštitu bilja u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Cilj projekta je obogaćivanje prostora ZDK medonosnim biljem, čime se smanjuje potreba da se obavlja “ispaša” pčela, odnosno njihovo voženje van područja Kantona u druge dijelove BiH, a time dovelo i do boljih prinosa meda.
– Ovo jeste dugotrajan i mukotrpan proces, ali mi očekujemo podršku i samih pčelara i lokalnih zajednica u ZDK, istakao je Velić.
On je dodao da usprkos problemima sa sušnim sezonama očekuje da se značajna većina sadnica primi, te da je i ova godine kvalitet sadnica izvrstan, što garantuje visok procenat primanja i rasta, u čemu naravno ključnu ulogu imaju sami pčelari, pravilnom sadnjom i održavanjem sadnica u prve dvije-tri godine.
Mahmo Husibegović je godinama na čelu tešanjskog udruženja pčelara “Pčela” koje okuplja oko 120 pčelara, od kojih je sedamdesetak redovno i aktivno u svim projektima ovog udruženja.
– Neophodno je da mi mijenjamo strukturu svog medonosnog bilja, jer se pokazalo da neke biljke jednostavno ne mede dovoljno, kazao je Husibegović, dodajući da je posebno radostan zbog ove donacije jer su karakteristike kestenovog meda među najboljim u ovoj oblasti.
Husibegović navodi da će dobijena količina značajno utjecati na kvalitet dobivenog meda u narednim godinama na ovom području.
Pregledani uzorci sa tržišta
U laboratorijama INZ-a tešanjski pčelari su uradili analizu 50 uzoraka medova svojih proizvođača sa tržišta, sa štandova, što će biti odlična osnova za dalje unapređenje.
– Pripremamo edukaciju na osnovu tih raznovrsnih nalaza, jer ima medova koji su fantastični, ali i onih koji su zabrinjavajući. Radujem se da smo našli i “loših medova” jer je to pokazatelj da smo na pravom putu, dodao je.
Dobavljač sadnica Damir Zejnilović (Net green Lukavac) se zahvalio INZ-u i pčelarima u ZDK i FBIH na ukazanom povjerenju, te istakao značaj ovog i sličnih projekata.
– Zaista je prijeko potrebno u vremenu kad je slaba kontrola zagađivanja, uništavanja i sječe da bude bviše ovakvih programa, a i u programe šumarstava treba uključiti ovakve programe sadnje medonosnih kultura u rubnim područjima pogodnim za pčelare, istakao je.
Sadnice su sa područja država EU (Zapadne Evrope), od provjerenih stručnih kompanija i dobavljača, a pčelarima osim pitomog, na raspolaganju za “ispašu” pčela na raspolaganju i krupni kesten, lipa, bagrem, lavanda…
