Radnički dom u Varešu obnovljen je 25 godina nakon što je uništen u posljednjem ratu, trećem kojeg je preživio od kada je izgrađen 1904. godine.
Generacija devetnaestogodišnjeg maturanta vareške gimnazije Benjamina Hingera prva je nakon 30 godina proslavila matursko veče u obnovljenom Radničkom domu prošle sedmice.
„Svima nam je drago da smo bili u Radničkom na maturi“, kaže Hinger i dodaje kako vjeruje kako će nakon otvorenja doma „živnuti“ i dešavanja u njegovom gradu. „Radnički dom je lijepo uređen. Veliki je prostor i ima dosta kapaciteta. Svakakve manifestacije se mogu dešavati tu“.
Obnova Radničkog doma trajala je nekoliko godina nakon rata, a do sada je podržana iz različitih fondova, uključujući i one iz Federacije BiH i Vlade Republike Hrvatske, a završnu fazu finansirala je Evropska unija kroz projekat „Lokalni integrisani razvoj“ koji provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija, UNDP, u okviru kojeg je napravljena i „Strategija razvoja općine Vareš 2017-2016“.
Stjepan Šimić, v.d. direktor Javne ustanove Centar za kulturu Vareša, kako se Radnički dom danas zvanično zove, nada se da će taj prostor ponovo biti mjesto okupljanja mladih i njihov „hram kulture“, kakav je bio za generacije Varešana.
„Pokušaćemo naći ono što je bila tradicija i usmjeriti ka modernim tokovima“, kaže Šimić i dodaje kako slijedi pokretanje muzičke i dramske sekcije, organizovanje izložbi, ali i isprobavanje kino projekcije.
Šimićeva generacija bila je posljednja koja je prije rata proslavila matursko veče u Radničkom domu, a okuplja se i dalje.
„Nadam se da će nekad okupljanje biti i ovdje. Stariji kad uđu, osjećaj im proradi, ovo je prostor gdje su se zabavljali, okupljali, susretali, zaljubljivali. Mislim da nijedan Varešanin neće ostati ravnodušan“.
Prilika za nove generacije Varešana
Radnički dom u Varešu otvoren je 1904. godine, a od 1927. do početka posljednjeg rata u BiH, tu je djelovalo Kulturno-umjetničko društvo Jedinstvo. Dom je imao i svoj jazz orkestar, jedan od četiri u Jugoslaviji, objašnjava Šimić.
„Popularni bendovi i pjevači su gostovali ovdje. Možemo sigurno reći da smo bili naprednija zajednica nego neke u okolini. Nadam se da će se to vratiti“, kaže on.
Vareš je početkom devedesetih imao oko 22.000 stanovnika a taj je broj danas manji od 9.000. Za nekadašnjeg člana tamburaškog orkestra, a danas profesora informatike u srednjoj školi, Nermina Librića, otvaranje obnovljenog Radničkog predstavlja oživljavanje kulture u njegovom rodnom gradu.
„Stariji stanovnici pamte bivši Radnički dom i sekcije pri njemu, poput folklora, tamburaškog orkestra, duvačkog orkestra, benda. Dio tih sekcija se sigurno može oživjeti i danas u ovom gradu gdje je nivo kulturnih dešavanja na niskom nivou“, kaže Librić, „Nove generacije još ne shvataju značaj dok ne zažive sekcije. Mi smo proputovali sa tim kulturnim domom, sigurno je to nešto što bi mladima bio dodatni motiv“.
Novi sjaj Radničkog izmamio suze
Emilija Zloušić je šezdesetih godina nastupala u Radničkom uz KUD Jedinstvo, tu je upoznala i svog pokojnog muža i proslavljala bitne događaje u životu. Prvi ulazak u obnovljenu salu Radničkog doma nakon 1991. godine izmamio je suze.
„Jako sam vezana za ovaj objekat“, priča ona, „Ovdje sam godinama pjevala na ovoj bini. U prvom razredu gimnazije bila sam uključena u KUD Jedinstvo i tad sam pjevala zabavne melodije“.
Danas šezdesetdevetogodišnjakinja, Emilija se prisjeća kako je dom bio poznat van granica BiH i kako su se tu stvarala prijateljstva i prve ljubavi.
„Sad je daleko ljepše, ali uspomene su nešto sasvim drugo“.
Priča kako bi voljela da Radnički ponovo vri od mladosti kao nekada i da se pokrenu sekcije poput nekadašnjih – zabavni orkestar, orkestar narodne muzike, tamburaški ili veliki zbor.
„Bilo je divno ovdje. Ovdje su se stvarala prijateljstva, prve ljubavi, plesalo se, igralo se pjevalo se, ne mogu vam opisati šta se sve lijepo dešavalo. Isto tako su nam dolazili umjetnici iz cijele Jugoslavije. Ispod doma je bila velika bina gdje su se ljeti održavali koncerti. A ova bina bila je za mene nešto nezaboravno. Od uzbuđenja ne znam ni ispričati šta se sve dešavalo“, kaže ona i dodaje kako joj je želja da nove generacije imaju „makar dio onoga što smo mi nekada, da se sklone s ulice, da se ponovo oforme neke grupe, a ima u Varešu dosta djece koja su talentirana“.
Ranije mladi rock bendovi nisu imali adekvatan prostor za svirke, srednjoškolci nisu imali prostor za maturalne zabave, a mladi bračni parovi prostor za svadbeno slavlje, opštinska sala premalih je kapaciteta da bi udovoljila održavanju većih događaja, a s novim Radničkim vraćen je prostor za takve društvene događaje.
Aktivnosti poput otvaranja Radničkog doma u Varešu stvaraju uslove za pružanje bolje budućnosti djeci i mladima, što je jedna od oblasti djelovanja Projekta Lokalni integrisani razvoj (LIR), čiji je cilj unapređenje životnog standarda za više od 100.000 stanovnika u BiH.
Projekat je dio EU programa za lokalni razvoj i zapošljavanje, koji finansira Europska unija, a u saradnji s domaćim vlastima, UNDP kroz LIR radi na uspostavljanju mehanizama i resursa potrebnih za socijalni i ekonomski razvoj. U Varešu je, osim obnove Radničkog doma, projekat direktno podržao i zapošljavanje u tekstilnoj industriji, te pomogao lokalnim vlastima da unaprijede svoje usluge i smanje troškove administracije, da investiraju u infrastrukturu, i da rade na otvaranju novih radnih mjesta za socijalno ugroženo stanovništvo.
Piše: Elvira Jukić-Mujkić
