Siniša Škarica – Kad je rock bio mlad – Priča s istočne strane (1956. – 1970.)
Od Robićevog Shake, Ratlle and Rolla iz 1956., našeg prvog zabilježenog traga glazbe koju smo doživjeli poput signala iz druge galaksije, do 1970. i ulaska u desetljeće što će definitivno artikulirati domaći rock jezik najavljen Grupom 220 i Indexima te ovjeriti našu pripadnost planetarnoj rock zajednici: knjiga Kad je rock bio mlad pruža vam jedinstvenu mogućnost postati vlasnicima prvih 15 godina soundtracka iz vremena kad je rock bio mlad. Knjiga uključuje i foto album s preko 400 fotografija.
Yanis Varoufakis – Ovaj svet može da bude bolji – Moji razgovori s ćerkom o ekonomiji
Janis Varufakis poduhvatio se teškog zadatka da ispriča priču o ekonomiji koja neće biti dosadna njegovoj kćerki tinejdžerki i njenim vršnjacima. Ekonomske probleme i pojave i njihov uticaj na čovjeka objašnjava jednostavnim jezikom, a u objašnjenjima poseže i za klasicima naučne fantastike, kao što su Frankenštajn, Blejd raner, Zvjezdane staze ili Matriks. Ova knjiga biće jednako zanimljiva svima onima koje zanimaju odgovori na pitanja o tome otkud sva ta nepravda i nejednakost u današnjem svijetu, kako nastaju razorne finansijske krize i u kom pravcu treba razmišljati i djelati da bi se situacija promjenila nabolje.
Čitajući ovu knjigu, saznaćete zašto se može desiti da čovječanstvo na kraju istrijebi samo sebe, poput bezumnog virusa, i u čemu se sastoji nada da svijet može da bude bolji.
Dževad Karahasan – Noćno vijeće
Djela Dževada Karahasana posljednjih su petnaestak godina doživjela mnogobrojna izdanja i dobila niz prestižnih međunarodnih nagrada. Međutim, Karahasan je bio i ostao snažno vezan za hrvatsku kulturnu sredinu: u Zagrebu je i doktorirao tezom o dramaturškim modelima u opusu Miroslava Krleže te objavio niz knjiga. Najnoviji roman situiran je u istočnu Bosnu, u gradić Foču, poznatu – uz ostalo – i po velikim zločinima koje su tamo počinili četnici nad muslimanima u toku II. svjetskog rata. Radnja romana događa se 1991., neposredno prije početka novog međunacionalnog sukoba u kojem će ponovo teško stradati fočanski Bošnjaci. Karahasanu je tuđa jeftina politizactja i površna pripovjedačka efektnost; stoga on ne prikazuje izravno taj sukob kao jednostavnu borbu Dobra i Zla, već preko-glavnog lika Simona, podrijetlom Srbina, povratnika iz inozemstva, analizira stanje duhova u gradiću nad kojim se nadvija prijetnja tragičnog sukoba.
