Najveća zamka koju nezaštićena izloženost suncu u sebi krije leži u tome što se posljedice često ne vide odmah, nego kulminiraju i uzrokuju oštećenje stanica kože – od njezina starenja (tzv. fotostarenje) koje se očituje kroz pojavu bora, tamnih mrlja, crvenila, smanjenog tonusa kože, do najteže posljedice dugotrajnog kumulativnog izlaganja UV zračenju – zloćudnih promjena, karcinoma kože, ističe se u najnovijem saopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Preporuke stručnjaka
Učestalost melanoma i drugih vrsta raka kože bilježi rast u posljednjih nekoliko godina, uprkos tome što je to jedini karcinom koji se može otkriti golim okom i dijagnostikovati u ranoj fazi. Zbog čestog izlaganja suncu, bez odgovarajuće zaštite, svijetle puti, kao i sve veće upotrebe solarija, stanovništvo Bosne i Hercegovine spada u rizičnu skupinu za oboljenje od malignog melanoma, najtežeg i najagresivnijeg oblika raka kože.
– Moto ovogodišnje kampanje, borbe protiv raka kože je „Tvoje ponašanje utiče na tvoj rizik“. Cilj je upozoriti kako naš stil života, navike i postupci određuju naš rizik. Zbog pandemije koronavirusa, tradicionalni događaji, tokom kojih su naši građani imali priliku besplatnog pregleda mladeža, bez uputnice, su nažalost i ove godine odgođena, navodi dr. Elma Kuduzović, rukovodilac Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ-u.
Kako biste odgovorno uživali u suncu bez posljedica potrebno je izbjegavati direktno izlaganje suncu u periodu od 11 do 17 sati kad su UV zrake najjače, što je naročito važno za bebe i malu djecu koje ne bi trebalo izlagati direktnom suncu (ona trebaju biti u hladu). Neophodno je postepeno se sunčati (prvi dan 15 minuta pa postepeno produžavati vrijeme).
Koža koja postepeno i u kontinuitetu tamni može podnijeti i do deset (10) puta više zraka od nepreplanule kože. Krema za sunčanje bi trebala imati visok zaštitni faktor: 15 za odrasle, 30 i više za djecu, te da jednako štiti od UVA i UVB zraka. Kremu za sunčanje nanesite u dovoljno debelom sloju minimalno 15-30 minuta prije izlaganja suncu.
Nanošenje treba ponavljati najmanje svaka dva (2) sata, naročito nakon plivanja, vježbanja, brisanja peškirom, znojenja ili dužeg izlaganja suncu. Nemojte se zavaravati razmišljanjem da je zaštita od sunca potrebna samo za vrućih i sunčanih dana – opekotine od sunca mogu se pojaviti čak i za oblačnih dana odnosno u hladnim ili snježnim uvjetima (kremu za sunčanje ne zaboravite upotrebljavati ni na skijanju!), ističu stručnjaci INZ-a.
Samopregled i posjeta dermatologu
Potrebno je nositi laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala uz obaveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima širokog oboda, te nošenje sunčanih naočala s UVA i UVB filterima za zaštitu očiju, a svake četiri sedmice raditi samopregled kože.
Kako napraviti samopregled kože? Pregledajte lice, uključujući nos, usne i oko usta, uši i iza ušiju. Provjerite vlasište pomoću češlja, razdvajajući kosu u slojevima. Tu će vam od pomoći biti druga osoba koja će razmaknuti kosu i temeljito pregledati glavu.Pregledajte dlanove, gornji i donji dio dlana, kao i područje između prstiju. Detaljno pregledajte vrat, prsa i cijeli gornji dio tijela. Žene trebaju pregledati područje između i ispod grudi. Podignite ruku kako biste provjerili svoje nadlaktice i pazuhe. Pomoću malog ogledala provjerite stražnji dio vrata i leđa. Pregledajte bedra i stražnji dio nogu. Na kraju provjerite stopala i područje između prstiju na nogama, navodi se u preporukama.
U INZ-u ističu da samopregled kože treba da provodite kako biste ustanovili imate li nove madeže i mrlje na koži, jesu li stari promijenili veličinu, boju, oblik, jesu li asimetrični, imaju iscjedak ili krvare, kakve su boje u odnosu na druge madeže i mrlje na tijelu, imaju li sjajnu površinu ili izgledaju poput ranice koja ne zarasta. Ako na svojoj koži ustanovite bilo kakvu promjenu mladeža, posjetite dermatologa kako biste bili sigurni o čemu je točno riječ. Nemojte zanemariti promjene na svojoj koži nadajući se da će nestati, ne pokušavajte sami liječiti i nikako ne pretpostavljate kako nije ništa ozbiljno.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane
