Jedna šljiva kao šaka borovnica… Barem kada je riječ o količini antioksidansa. Ova nezaobilazna kraljica marmelada nosi još jednu “kraljevsku lentu”: prvi je izbor kod konstipacije, odnosno zatvora.
Nezaobilazan je izbor svake domaćice koja priprema zimnicu, a osim što se najčešće koristi za pripremu marmelada i knedli, svakako ju je poželjno jesti i svježu jer sadrži vitamin C (5 do 8 mg na 100 g, ovisno o kojoj se vrsti radi), vitamin B6, bakar, vitamin B2, vitamin B3, vitamin K, magnezij, željezo, kalcij te čak 240 mg na 100 g kalija.
Šljiva obiluje i vlaknima, 2 g na 100 g, a uz sve to je niskokalorično voće.
Prethodna istraživanja pokazala su da šljiva jača kosti, smanjuje rizik od oblijevanja raka debelog crijeva, ali i da konzumacija 12 šljiva prosječne veličine na dan tokom dva mjeseca snižava razinu lošeg holesterola LDL-a.
I ni tu ne prestaju blagodati ove “kraljice”. Konzumacijom oko 12 suhih šljiva na dan, odnosno 100 grama, u tri mjeseca znatno će se povećati markeri u krvi koji pokazuju povećanje gustoće kostiju, pokazalo je jedno od istraživanja.
Dihidroksi-fenil izatin, jedan je od sastojaka šljive zbog kojeg, između ostalih, ovo voće ima laksativni učinak. Pomažu mu i sorbitol i fenoli te biljna vlakna.
25 grama suhih šljiva, što je ekvivalent u prosjeku tri ploda, osigurat će nam 5 posto potrebnog dnevnog unosa vlakana koji je za muškarce od 19 do 50 godina 25 posto, a za žene iste dobne grupe 7 posto.
Izvor: fokus.ba