Napadi i pritisci na novinare su ustaljeni, potvrdjuju izvještaji međunarodnih i domaćih organizacija, te kao takvi predstavljaju ozbiljan problem za novinare i novinarsku profesiju u BiH. Živimo u društvu u kome se je opasno baviti se novinarstvom, zbog toga je potrebno promijeniti i dopuniti set postojećih krivičnih zakona, kao i donijeti nove o transparentnosti medijskog vlasništva, oglašavanju i finansiranju medija.
Istaknuto je ovo tokom javne debate “Položaj i unaprijeđenje statusa novinarske profesije kroz bolji zakonski okvir”, održane danas u Sarajevo, u organizaciji Centra za edukaciju Pro Educa, uz podršku Ambasade Kraljevine Nizozemske.
Vildana Džekman, koordinatorica linije za pomoć novinarima Udružena Bh novinari ističe da su Bh novinari 2019. godine uputili prijedlog za izmjenu Krivičnog zakonika na svim nivoima vlasti u BiH, prijedlozi su išlio kao potpuno novi član zakona i dopunjeni već postojeći član, kao i da tužilaštvo u ovim slučajevima vrši gonjenje po službenoj dužnosti. „Prijedlog se odnosio na članove koji se tiču ugrožavanja sigurnosti, spriječavanje službene osobe u vršenju službenih radnji i spriječavanje novinara u vršenju profesionalne dužnosti. Tražene su izmjene zakona na državnom nivou, entitetskom i Distriktu Brčko. Nakon upućenih prijedloga, mi nemamo nikakve povratne informacije. Bh novinari nisu tražili da se u postojeće članove, novinari i medijski radnici podvode pod službena lica jer bi to zahtijevalo dodatne procedure i uticalo na slobodu novinarske profesije“, te naglašava da se u upućenim prijedlozima dodaje samo termini novinar i medijski radnik.
Jasmina Džumhur, Ombudsmenka za ljudska prava Bosne i Hercegovine smatra kao je generalno gledano u smislu reforme Krvičnog zakona Republika Srpska otišla najdalje u onom dijelu koji se tiče Instambulske konvencije, u Federaciji BiH postoji problem sa ministarstvom pravde i potrebno je preispitati njihove kapacitete. „Različiti subjekti upućuju inicijative ministarstvima na ovu temu, ali niko nije objedio te inicijative. Postoji još jedna inicijativa koja govori o aspektu prijetnje, mi trenutno imamo krivično djelo ugrožavanja sigurnosti koja je jedna mrtva norma i u praksi ne doživljava implementaciju iz razloga što Tužilaštvo veoma usko tumači ugrožavanje sigurnosti i da traži da to djelo bude konkretizovano, te da je pitanje osjećaja ugoženosti sigurnosti subjektivno stajalište. Mislim da treba da se vrati krivično djelo prijetnje umjesto ugrožavanje sigurnosti“.
Današnjoj diskusiji su prisustvovali poslanici u parlamentima Federacije BiH i Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Vijeća za štampu, Regulatorne agencije za komunikaciju BiH i nezavisni stručnjaci i profesori.
Irfan Čengić je ukazao na potrebu donošenja zakona o medijima na nivou Federacije BiH koji je on predložio u maju 2019.godine ali je Vlada Federcije BiH taj prijedlog odbacila.
Adis Arapović je istakao značaj transparentnosti vlasništva medija.
Šemsudin Mehmedović je istakao „Ovo je jako kompleksno pitanje. Kako političari imaju slobodu govora tako treba i novinari da imaju, jer treba da budu korektivni faktor vlasti ali zbog kompleksnih pitanja unutar bh. politicke scene imamo ovakvo stanje. Mi imamo blokadu bh. parlamenta i Vijeća ministara, međutim smatram da možemo da izglasamo inicijativu. Ako ne izmjenimo zakon imamo nedovršen posao.
Sljedeća debata je zakazana za 26.maj. 2021.
Današnja konferencija je održana u okviru projekta “Free mind” koji je pokrenuo Centar za edukaciju Pro Educa iz Banjaluke uz podršku Ambasade Kraljevine Nizozemske u BiH. Projekat promoviše ideju slobode govora, slobode mišljenja i izražavanja, nezavisno novinarstvo, zaštitu novinara i kritičko posmatranje društvenih pojava. U okviru projekta od 17. do 19. juna 2021. godine biće održan i Festival #SlobodaNarodu koji će prvi put u Bosni i Hercegovini okupiti poznate učesnike iz ovih oblasti iz čitavog regiona, koji će učestvovati u nizu predavanja i panel diskusija
