Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) organizirao je edukaciju za članove pčelarskih udruženja sa područja Zeničko-dobojskog kantona u okviru projekta “Razvoj pčelarstva”. Predavači su bili najpoznatija bh. imena za ovu oblast, a skup je bio prilika i za razgovore i druženje pčelara i stručnjaka, za koje su predstavnici udruženja imali mnoštvo pitanja.
Savremeni trendovi pčelarske prakse
– INZ i njegov Veterinarski zavod nastavljaju dugogodišnju praksu, prekinutu nakratko mjerama protiv COVID-19, da redovno edukujemo pčelare i pružamo im najnovije i najkvalitetnije informacije, savjete i obuku, u cilju podrške razvoju pčelarstva u ZDK. ovim vidom saradnje sa stručnjacima i institucijama koji se bave problemom zdravstvene zaštite i očuvanja pčela, ali i kvalitete meda koji se stavlja na tržište, mi nastojimo prije svega da spriječimo zarazne bolesti, te smanjenje broja pčela, a istovremeno podršku pčelarima kroz naučno-istraživački rad, ističe Muhamed Gladan, rukovodilac Veterinarskog zavoda INZ-a, dodajući da je ova institucija osposobljena opremom i kadrom da detektuje zarazne bolesti pčela, ali i ispituje kvalitet pčelinjih proizvoda.
Na temu “Pčelinji proizvodi i apiterapijski pripravci” govorila je magistrica Azra Sinanović, predsjednica Udruženja za nutricionizam i dijetetiku “Hranom do zdravlja”, dok je prof. dr. Midhat Jašić svoje predavanje posvetio “reziduima i kontaminantima u pčelarstvu”. Na kraju skupa, o “dobroj pčelarskoj praksi” govorila je dr. Violeta Santrač iz Veterinarskog Instituta RS “Dr. Vaso Butozan“ Banja Luka.
– Današnja edukacija pčelara se odnosila na praćenje globalnih i modernih trendova u odnosu prema održivom pčelarenju i izazovima vremena u kojima se to pčelarenje dešava, ističe dr. Santrač.
Ona je pčelarima iz ZDK, ali i gostima iz drugih kantona, prenijela određena saznanja i informacije sa međunarodnih skupova i konferencija na kojima je proteklih mjeseci učestvovala ili prisustvovala. Govorilo se o novim pčelinjim praksama, ali i mogućnostima da se domaća pčelinja praksa “uklopi” u novija saznanja i trendove tzv. “održivog pčelarstva”.
Pčelarstvo je značajno za poljoprivredu, ali i prehrambenu i farmaceutsku industriju, čime “bavljenje pčelama” lako može osigurati “dodatnu vrijednost” osobi koja se “otisne” u ovaj ozbiljan, zahtjevan, ali koristan posao.
Prema podacima organizatora, u BiH egzistira između tri i pet hiljada pčelara, koji su ponajbolje organizirana grupacija iz grana poljoprivrede i proizvodnje hrane, ali je prosjek osoba koji se bave pčelarstvom između 50 i 60 godina.
Prilika za održivi razvoj ruralnih sredina
– Pčelarstvo može biti ozbiljan preduslov poboljšanja života u ruralnim područjima. Sa 60 do 100 pčelinjih društava odnosno košnica, uz unapređenje pakovanja, prodaje i palete proizvoda, moguće je ostvariti godišnje prihode za pristojan život četveročlane porodice, tvrdi prof. Midhat Jašić.
On je istakao da se dvije do tri hiljade tona meda godišnje “pojede” u BiH, a da se nažalost značajan dio te količine uvozi. U obraćanju pčelarima i javnosti. prof. Jašić je naglasio i značaj drugih proizvoda, poput matične mliječi, polena, propolisa, voska, pčelinjeg otrova, koji su u svojstvu prirodnih antibiotika, sirovina za farmaceutsku industriju, lijekove i hemijsku industriju, ali i proizvoda za imunitet, pripravke za prehrambenu industriju i slično.
– Osim primjene pčelinjih proizvoda u mnogim ljudskim djelatnostima, najbitnije je da ljudi shvate da pčele i njihova paleta mogu zaista biti dobar izvozni potencijal, izvor prihoda, ali i indikator zdrave životne sredine, jer tamo gdje pčele ne vole i ne mogu da žive, ne može ni čovjek, ističe prof. Jašić.
Breza X/inz.ba
