Danas je Svjetski dan posvećen osobama sa Down sindromom

642

Svakog 21. marta se obilježava Svjetski dan posvećen osobama sa Down sindromom. Institut za zdravlje i sigurnost hrane priključio se i ove godine obilježavanju Svjetskog dana osoba sa Down sindromom, s ciljem skretanja pažnje javnosti na potrebu zaštite takve djece i osoba koje su još diskriminirane i često suočene sa predrasudama.

Potrebe djece sa Down sindromom jednake su potrebama njihovih vršnjaka, i oni žele da se igraju i druže, idu u školu, ali trebaju dodatnu brigu da bi se za svakog od njih omogućilo postizanje najvišeg stepena samostalnosti i socijalne integracije. Obratite pažnju i prihvatite osobe sa Down sindromom i njihovu savršenost na malo drukčiji način, jer su to osobe koje uz podršku i rad mogu postići puno. Zato, pružimo im ruku i pomozimo da istraže svoje mogućnosti.

Down sindrom smatra se jednim od najčešćih genetskih odstupanja, te neki podaci ukazuju kako se prosječno jedno od 700 novorođene djece rađa sa ovim sindromom. Prve simptome Downovog sindroma opisao je još 1866. g. Langdon Down na svom djetetu, a 1957.g. Lejeune je otkrio da se radi o genetskom poremećaju pri kojem dolazi do trisomije na 21.kromosomu, odnosno postoji višak jednog kromosoma ili jednog dijela kromosoma na 21. paru. Upravo zbog ovih činjenica, 21.03. je simbolično izabran kao Svjetski dan osoba sa Down sindromom.

Uprkos godinama istraživanja, razlog nastajanja ovakve pogrešne podjele stanica još uvijek je nepoznat. Down sindrom pogađa sve rasne skupine i može se javiti u bilo kojoj obitelji, bez obzira na zdravlje roditelja, ekonomsku situaciju ili način života.

Najčešća karakteristična fizička obilježja djeteta s Down sindromom su:
– Koso položene oči;
– Okruglo lice spljoštenog nosa;
– Malena usta, izbačen jezik;
– Širok i kratak vrat;
– Kratki prsti, sa specifičnom poprečnom brazdom na jednoj ili obje ruke;
– Kratke noge, često postoji velik razmak između nožnog palca i susjednog prsta;
– Mišićna hipotonija (smanjena napetost mišića).

Kod osoba s Down sindromom osim navedenih tjelesnih nepravilnosti karakteristična je i mentalna retardacija u različitim nivoima od blage do teške. Potrebe djece sa Down sindromom jednake su potrebama njihovih vršnjaka, i oni žele da se igraju i druže, idu u školu, ali trebaju dodatnu brigu da bi se za svakog od njih omogućilo postizanje najvišeg stepena samostalnosti i socijalne integracije. Da bi se položaj osoba sa Down sindromom poboljšao prije svega mora da se promijeni svijest građana, da se prestanu ove osobe doživljavati kao bolesne, kao osobe koje ne mogu da rade ili kao osobe koje treba žaliti. Obratite pažnju i prihvatite osobe sa Down sindromom i njihovu savršenost na malo drukčiji način, jer su to osobe koje uz podršku i rad mogu postići puno. Zato, pružimo im ruku i pomozimo da istraže svoje mogućnosti.

MITOVI I ČINJENICE
1) MIT: Većina djece sa sindromom Down ima starije roditelje.
ČINJENICA: Oko 80% djece s Down sindromom rodile su majke mlađe od 35 godina, međutim vjerojatnoća i učestalost pojave sindroma Down značajno raste s godinama majke.
2) MIT: Osobe sa sindromom Down su teško retardirane.
ČINJENICA: Mnoge osobe sa Down sindromom mogu postići određeni stepen samostalnosti, što obuhvata brigu o sebi, učenje i komuniciranje.
3) MIT: Osobe sa sindromom Down potrebno je smjestiti u posebne institucije.
ČINJENICA: Osobe sa Down sindromom žive kod kuće s porodicom, te obavljaju aktivnosti iz svakodnevnog života.
4) MIT: Odrasle osobe sa sindromom Down je nemoguće zaposliti.
ČINJENICA: Osobe sa Down sindromom mogu ispuniti zahtjeve velikog broja radnih mjesta; to im pomaže da se osjećaju korisnima i da se ponose svojim dostignućima.
5) MIT: Osobe sa sindromom Down ne mogu imati bliske međuljudske veze niti stupati u brak.
ČINJENICA: Djeca sa sindromom Down su izrazito emotivna, u kojoj god sredini da se nađu, gotovo uvijek unose vedrinu i radost. Vrlo su tolerantna, blage naravi i izazivaju naklonost svih onih koji s njima dolaze u kontakt.

Potrebno je naglasiti :
1) Down sindrom je genetsko stanje, a ne bolest koja je prenosiva.
2) Osobe sa sindromom Down NISU „mongoloidi“, nisu „downovci“
3) Osobe sa Down sindromom mogu imati zdravstvene poteškoće, jednako kao svi ostali.
4) Osobe sa sindromom Down trebaju i imaju pravo živjeti i biti u svojoj porodici, ići u vrtić, školu, zabavljati se i družiti sa svojim vršnjacima, zapošljavati i stvarati prijateljstva!
5) Njihova posebnost stvara im dovoljno teškoća i barijera u svakodnevnom životu. Barijere koje im stvara društvo rezultat su neznanja, njih možemo i trebamo promijeniti.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu Breza-x.com krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaj biće uklonjen ili ispravljen odmah po eventualnom ustanovljenju istinosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail adresu brezax2012@gmail.com. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal Breza-x.com nema obavezu postupiti po istim.