Bosna i Hercegovina se nalazi na prekretnici svog razvoja, gdje prihvatanje digitalizacije i održivih praksi može oblikovati njenu budućnost. Ubrzane globalne promjene čine modernizaciju obrazovnog sistema i njegovo usklađivanje s trendovima digitalizacije i održivog razvoja važnijim nego ikada. Prepoznajući ovu potrebu, GIZ (Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit) aktivno podržava procese transformacije. Vođen principom “Digitalno za razvoj – korištenje digitalnih rješenja za održivi razvoj,” GIZ je digitalizaciju postavio kao ključni stub održivog napretka.
Digitalizacija: Put ka održivom razvoju
Digitalizacija igra ključnu ulogu u ostvarivanju Agende za održivi razvoj 2030 Ujedinjenih nacija (SDGs). Ona je snažan pokretač koji unapređuje obrazovanje, stvara radna mjesta, poboljšava upravljanje resursima i podržava održivost.
Jens Elsner, direktor programa “Održivi ekonomski razvoj i promocija zapošljavanja u Bosni i Hercegovini u GIZ-u objašnjava:
“Digitalizacija nije samo tehnološki alat već i ključna prilika za transformaciju koja omogućava efikasniju, odgovorniju i održiviju razvojnu saradnju. Kroz digitalnu tranziciju vođenu vrijednostima, zajedno s našim partnerima, podržavamo i oblikujemo rješenja koja odgovaraju izazovima i pokreću potencijale ekonomije Bosne i Hercegovine u današnjem digitalnom svijetu.”
Transformacija obrazovanja kroz digitalne inovacije
Škole širom regije sve češće uvode digitalne alate za pojednostavljenje administrativnih zadataka, čime postižu značajna unapređenja. Jedan takav primjer dolazi od Harisa Bunje, administrativnog i finansijskog službenika u JU Srednja stručna škola “Džemal Bijedić,” koji je kazao kako je školski novi softver za raspored skratio vrijeme izrade rasporeda sa nekoliko dana na samo nekoliko sati, značajno povećavajući efikasnost i transparentnost za sve učesnike.
“Uz ovaj softver, raspored možemo završiti za samo nekoliko sati, a sve promjene su odmah dostupne svim korisnicima putem mobilne aplikacije. Također, kada Pedagoški zavod zatraži raspored naše škole, nema potrebe za štampanjem i slanjem dokumenata. Jednostavno dijelimo link ka digitalnom rasporedu, što značajno smanjuje troškove i štedi vrijeme. Ovaj proces nije samo brži već i mnogo efikasniji i transparentniji za sve uključene”, kazao je Bunjo.
Digitalna rješenja ne samo da su pojednostavila administrativne procese već su i unaprijedila komunikaciju između škola i relevantnih institucija, omogućavajući brže reakcije na promjene i smanjenje birokratskih prepreka.
Osnaživanje nastavnika: Ključ digitalne transformacije
Tehnologija sama po sebi ne može donijeti promjene bez obučenih i osnaženih nastavnika. Kako bi odgovorili na ovaj izazov, GIZ ulaže značajna sredstva u obuku nastavnika i profesionalnog osoblja, osiguravajući im znanja i alate za efikasno korištenje digitalnih rješenja.
Tokom serije treninga koje je organizovao GIZ, edukatori stiču praktične vještine poput kreiranja interaktivnih zadataka za sisteme upravljanja učenjem, korištenja umjetne inteligencije za razvoj nastavnih materijala i izrade obrazovnih videozapisa. Ove vještine se odmah primjenjuju u nastavi, stvarajući dinamično i angažovano okruženje za učenje.
Kako tvrdi Slobodanka Malešević, profesorica stručnih predmeta iz oblasti mašinstva u Tehničkoj školi u Gradišci njen rad su unaprijedile vještine koje je stekla tokom treninga, a posebno ističe, kako korištenjem alata umjetne inteligencije brže i efikasnije kreira sadržaj koji omogućava svakom učeniku da napreduje svojim tempom.
“Interaktivni zadaci dodatno povećavaju i motivaciju učenika zbog novog pristupa u nastavi. Izrada video zapisa dodatno je obogatila moj rad, jer vizualni sadržaji pomažu učenicima srednjih stručnih škola da lakše razumiju složene teme i primjenu teoretskog znanja u praksi. Isto tako, video materijali služe kao trajni radni materijal kojima se učenici mogu vraćati u bilo kom trenutku, a posebno na dio nastavnog sadržaja koji im nije bio jasan. Ovaj vid materijala je posebno značajan zbog učenika koji često zbog zdravstvenih razloga nisu u mogućnosti dolaziti u školu”, objašnjava Slobodanka, dodajući kako se ovim pristupom potiču kritičko razmišljanje, kreativnost i samostalnost te kako učenici s oduševljenjem prihvaćaju ovakav način učenja.
Obuke su također fokusirane na inovativne, studentski orijentisane pedagoške pristupe, osiguravajući da digitalni alati budu u potpunosti integrisani u nastavne metode, a ne da ostanu neiskorišteni.
Digitalni alati za zeleniju budućnost
Osim unapređenja obrazovanja, digitalna transformacija doprinosi očuvanju okoliša smanjenjem upotrebe papira i otpada. Škole koje su implementirale digitalne alate, poput digitalnih rasporeda časova i online platformi za učenje, prijavljuju značajno smanjenje potrebe za štampanjem, direktno doprinoseći zaštiti okoliša.
Više od 75% škola koje koriste digitalne rasporede izvještava o poboljšanju organizacije nastave i povećanju produktivnosti. Primjeri poput JU Srednja stručna škola „Džemal Bijedić“ u Goraždu i Tehničke škole u Gradišci pokazuju kako digitalni alati povećavaju efikasnost i na taj način osnažuju nastavnike i učenike.
Izgradnja održive budućnosti
Integracijom digitalnih i zelenih rješenja, GIZ podržava modernizuju obrazovnog sistema i povezuje ga s ekonomijom, postavljajući temelje za održivu budućnost u Bosni i Hercegovini. Ovaj holistički pristup omogućava školama da funkcionišu efikasnije dok učenicima i nastavnicima pruža alate potrebne za uspjeh u digitalnom svijetu.
Poruka je jasna: digitalna transformacija nije samo trend, ona je temelj za oblikovanje bolje budućnosti obrazovanja. U eri kada tehnologija pokreće napredak, integracija digitalnih rješenja u obrazovni sistem ključna je za opremanje učenika i nastavnika vještinama i alatima potrebnim za uspjeh. GIZ u saradnji s lokalnim i međunarodnim partnerima, ističe kako digitalne inovacije u obrazovanju mogu stvoriti trajne, pozitivne utjecaje na društvo, pripremajući buduće generacije za zahtjeve globalne ekonomije i osiguravajući održivu budućnost za sve.a
