Preko stotinu učesnika/ca, predstavnika/ca organizacija civilnog društva, ministarstava, pravosuđa, policijskih agencija, centara za socijalni rad, akademske zajednice, stručnjaka/inja, aktivista/ica, iz svih krajeva Bosne i Hercegovine prisustvovalo je skupu pod nazivom „Unaprjeđenje pravne i društvene matrice za sprječavanje femicida i rodno zasnovanog nasilja u BiH“ u organizaciji udruženja JaBiHEU i Dignitet, u okviru istoimenog projekta kojeg finansira Evropska unija.
„Žene doživljavaju nasilje svugdje i nigdje nisu sigurne, čak ni u svojim domovima. Nasilje se dešava na poslu, u školi, na fakultetu. Žene su sve češće žrtve nasilja na internetu. Posebno je zabrinjavajuća banalizacija seksističkog govora mržnje ne samo na internetu nego i u javnom diskursu. Nulti nivo tolerancije na nasilje nad ženama je neophodan. Svaka treća žena u BiH je bila žrtva nasilja u nekom momentu svog života, a samo mali broj oko 5 % prijavi nasilje,“ navela Ajša Adrović – Bešlagić, program menadžerica, Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
Predstavnice udruženja JaBiHEU i Dignitet, Lara Sutović i Edisa Demić istakle su veliku zainteresovanost, razumijevanje i podršku projektu organizacija koje se bave pravima žena, institucija i medjunarodnih organizacija, dok je Samra Filipović – Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH, podsjetila na obaveze potpisnica Istanbulske konvencije Vijeća Europe među kojima je i BiH.
Predstavljena studija Unaprjeđenje pravne i društvene matrice za sprječavanje femicida i rodno zasnovanog nasilja u BiH, identifikovala je jednu od ključnih prepreka za adekvatan rad na prevenciji femicida, a to je prikupljanje relevantnih, rodno razvrstanih podataka. Kreiranje politika utemeljenih na dokazima, na sistemskom i primjerenom prikupljanju podataka, ključna je komponenta za učinkovitu prevenciju i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Da bi predstavljali osnov za koordinaciju i kreiranje politika, podaci moraju biti solidni, reprezentativni i uporedivi. Prikupljanje podataka je potrebno i za žrtvu, počinitelja, vrstu nasilja, odnose između počinitelja i žrtve, geografski položaj i relevantne faktore kao što je invaliditet. Jedinstven sistem prikupljanja podataka u BiH još ne postoji.
„Pored toga, studija je skromni akademski doprinos ovoj problematici u kojoj su po prvi put obznanjeni empirijski rezultati istraživanja koji u fokus stavljaju femicid kao namjerno ubistvo žene, ali i ponuđen pregled komparativnih rješenja u vezi sa njegovim inkriminiranjem u krivičnim zakonima. Poseban segment studije odnosi se na ponuđena rješenja vezana za evidentiranje i praćenje fenomenologije femicida u cilju njegove uspješne prevencije,“ istakao je jedan od autora studije dr. Denis Pajić.
Tokom diskusije o institucionalnom odgovoru na femicid i nasilje nad ženama istaknuta je uloga Akcionog plana za provedbu GREVIO preporuka i Preporuka Komiteta potpisnica Istanbulske konvencije Vijeća Evrope u kojem bi trebali uzeti učešće sva resorna ministarstva i institucije ali i drugi subjekti zaštite i prevencije kao što su nevladine organizacije, akademska zajednica i mediji.
“U Planu su jasno pobrojane mjere i radnje koje je potrebno poduzeti kako u kratkoročnom periodu, odnosno hitno, tako i dugoročno na daljem razvoju sistema prevencije, zaštite i podrške žrtvama, efikasnom procesuiranju počinilaca i koordiniranoj politici u ovoj oblasti” izjavio je tokom diskusije, Joško Mandić, iz Agencije za ravnopravnost spolova BiH a sličnog je mišljenja bio i doc.dr. Sandi Dizdarević koji je istakao da posjećenost konferencije kao i odaziv državnih institucija jasno ukazuje na volju, potrebu i želju da kroz jedan multidisciplinaran pristup priđe sprečavanju i suzbijanju nasilja u porodici i nasilja nad ženama.
Uloga institucija važna je ne samo u suočavanju sa posljedicama nego i u prevenciji nasilja nad ženama, na šta je ukazala Gorica Ivić, iz Fondacije Udružene žene Banjaluka. Prema Ivić, žene se suočavaju sa velikim izazovima u ostvarivanju svojih prava kada prijave nasilje i kada uđu u sistem podrške ali je i istakla da se u posljednje vrijeme dosta se uradilo da se Krivični zakon u RS uskladi sa odredbama Istanbulske konvencije.
Tokom skupa posebno je istaknuta uloga medija ne samo u informisanju i edukaciji građana, već i općenito u tretmanu femicida i rodno zasnovanog nasilja u javnom diskursu o čemu je govorila novinarka Rubina Čengić. „Bitan je profesionalni pristup novinara ali da bi novinari uradili svoj posao potrebna je veća otvorenost institucija i njihovo razumijevanje uloge i značaja medija, zaključila je Čengić.
