Novi njemački Zakon o lancu snabdijevanja i njegove posljedice na izvozno-orijentisane kompanije u BiH predstavljeni su na istoimenom seminaru, koji je održan u Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine, u okviru Green Recovery komponente projekta COVID-19 Investment Response, kojeg GIZ implementira u ime Ministarstva za ekonomski razvoj i saradnju SR Njemačke (BMZ).
Predstavnici nadležnih institucija i privrednih komora u BiH, kao i malih i srednjih preduzeća u BiH, diskutovali su o Zakonu, preprekama, mogućnostima za izvozni sektor kao i o standardima i certifikatima koji će biti potrebni u pogledu zelene ekonomije (energetska efikasnost, efikasnost resursa, cirkularna ekonomija itd.)
„Njemačka je naše glavno izvozno tržište i bez obzira na to što se Zakon ne primjenjuje direktno na naše kompanije, primjenom na njemačke kompanije kojima bh. kompanije izvoze, može imati uticaja. Neophodno je da se bh. izvoznici, ukoliko žele nastaviti poslovanje i biti snabdjevači za njemačko tržište, počnu prilagođavati novonastalim uvjetima. Kompanije moraju zadovoljiti principe kojima će se poštovati i unaprijediti ljudska prava, prava radnika i princip zaštite okoliša i poduzimanja mjera zelene ekonomije u proizvodnim procesima“, rekao je Enes Ališković, direktor Agencije za promociju izvoza BiH (BHEPA).
Philipp Poferl, viši šef međunarodnih projekata, Arqum GmbH govorio je o Zakonu o lancu snabdijevanja, daljnim evropskim i zakonodavnim kretanjima i objasnio je kako je proces njegovog razvoja i primjene uticao na poslovanja kompanija u Njemačkoj. Dao je i pregled zahtjeva koje će mala i srednja preduzeća (MSP) u BiH koji su izvozno-orijentisana imati uvođenjem ovog Zakona.
„Njemački Zakon o lancu snabdijevanja u prvom redu postavlja veliki naglasak na održivost i sličan zakon se namjerava usvojiti na nivou Evropske unije u ovoj godini. Pitanje je koliko će se i na koji način ovaj Zakon primjenjivati i kako će uticati na dobavljače iz BiH. Vjerovatno će biti mnogo pitanja i prikupljanja podataka o tome na koji način se pitanja zaštite ljudskih prava i zaštite okoliša ugrađuju i poštuju u njihovim proizvodnim procesima“, rekao je Poferl koji je napomenuo da „ukoliko dobavljači shvate ozbiljno ovaj Zakon, ne samo da će doći do unapređenja zaštite na radu, ljudskih prava i okoliša nego će se time poboljšati njihov pristup evropskom i njemačkom tržištu.“
Iako je ovaj Zakon obavezan samo za njemačke kompanije koje imaju više od 3.000 zaposlenih, od 1. januara 2023. godine on indirektno utiče i na sve izvozno-orijentisane kompanije iz BiH koje su dio lanca snabdijevanja jedne od pogođenih njemačkih kompanija. Izvozno-orijentisane bosanskohercegovačke kompanije bi trebale početi s upoznavanjem novih kriterija za održivost svojih kupaca.
Zaključci diskusije su da je važno biti proaktivan i imati strukturu koja će budućim klijentima dati sigurnosti i pridobiti njihovo povjerenje. Jednako je važno znati koja je prednost kompanije u oblasti održivosti, jer su kompanije te koje najbolje poznaju svoj biznis i koje mogu dati odgovor na to pitanje.
Ključne domaće institucije nadležne za podršku razvoju MSP u BiH su dva entitetska ministarstva, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, te Ministarstvo privrede i poduzetništva Republike Srpske, a u oblasti energetske efikasnosti i obnovljive energije tu su entitetski fondovi, Fond za zaštitu okoliša FBiH i Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS.
Almira Kadić, savjetnica za tehničku podršku za izvozno-orijentisane sektore, EU4Business Recovery projekta pri GIZ-u objasnila je kako je „događaj dio Green Recovery komponente koji ima za cilj podržati privatne i javne aktere u procesu zelene transformacije u metalnom i drvnom sektoru u BiH“. Ona je dodala da je „GIZ također podržao i 6 kompanija u ozelenjavanju njihovih poslovnih modela koji će se primjenjivati u narednih godina dana, kako bi zadovoljili potrebe i ekološke zahtjeve koje postavlja vanjsko tržište, naročito EU.“
