Međunarodni dani su prilike za edukaciju opće javnosti o pitanjima koja izazivaju zabrinutost, mobilizaciju političke volje i resursa za rješavanje problema te slavljenje i jačanje dostignuća čovječanstva. Tema drugog godišnjeg Međunarodnog dana čistog zraka za plavo nebo, koji se obilježava pod pokroviteljstvom Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), će biti “Zdrav zrak, zdrava planeta”.
U Institutut za zdravlje i sigurnost hrane (INZ podsjećaju da je sedmi septembar utvrđen kao datum obilježavanja rezolucijom UN-a 2019. godine na 74. sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih naroda. Prvi svjetski dan čistog zraka za plavo nebo, sa temom “Čist zrak za sve”, održan je 7. septembra prošle, 2020. godine. Cilj međunarodnog dana čistog zraka za plavo nebo je da se ukaže pažnja i podrže akcije koje imaju za cilj poboljšanje kvalitete zraka.
– Zagađenje zraka je globalni problem koji utiče na zdravlje ljudi, zdravlje planete i na klimatske promjene, rekla je Inger Andersen, izvršna direktorica UNEP-a. Moramo osigurati da čist zrak bude dostupan svima, bez obzira na geografski položaj ili društveno -ekonomski status. Da bi to postigao, svijet će morati poduzeti odlučne, hitne mjere.”
Zdrav zrak, zdrava planeta
Tema ovogodišnjeg međunarodnog dana čistog zraka za plavo nebo je “Zdrav zrak, zdrava planeta“ koja naglašava zdravstvene aspekte zagađenja zraka, posebno s obzirom na pandemiju COVID-19.
– Ovogodišnji fokus je na davanju prioriteta potrebi za zdravim zrakom za sve, uz održavanje dovoljno prostora da se obuhvati i druga kritična pitanja poput klimatskih promjena, zdravlja ljudi i planete, kao i ciljeve održivog razvoja. Ovaj dan služi kao poziv na akciju kako bismo uskladili naše napore i zahtijevali naše pravo na čisti zrak. Utjecaj na zdravlje – male, nevidljive čestice prodiru duboko u naša pluća, krvotok i tijelo. Ovi zagađivači su odgovorni za otprilike jednu trećinu smrtnih slučajeva od moždanog udara, hronične respiratorne bolesti i raka pluća, kao i za četvrtinu smrtnih slučajeva od srčanog udara, navodi dr. Jasmin Durmišević iz Odjeljenja za zdravstvenu ekologiju i higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Prizemni ozon, nastao interakcijom mnogih različitih zagađivača na sunčevoj svjetlosti, također je uzrok astme i hroničnih respiratornih bolesti. Uticaj na klimu – kratkotrajni zagađivači koji utiču na klimu (SLCP) spadaju među one zagađivače koji su najviše povezani sa zdravstvenim efektima i kratkoročnim zagrijavanjem planete. Oni ostaju u atmosferi svega nekoliko dana ili do nekoliko decenija, pa njihovo smanjenje može imati gotovo trenutnu zdravstvenu i klimatsku korist za one koji žive na mjestima gdje nivoi padaju.
Pitanje je postavljeno tokom pandemije COVID-19, a podaci ukazuju na to da bi zagađenje zraka moglo dovesti ljude u veći rizik od infekcije. Pandemija je rezultirala smanjenjem zagađenja zraka i povećanjem kvalitete zraka, jer su se putovanja zrakom i automobilom smanjila tokom međunarodnih zabrana.
Zagađenje zraka najveći je ekološki rizik po ljudsko zdravlje i jedan od glavnih sprečivih uzroka smrti i bolesti, a procjenjuje se da se oko 6,5 miliona preuranjenih smrti (2016.) u cijelom svijetu pripisuje zagađenju zraka u zatvorenom i na otvorenom. Procjenjuje se da je 92 posto stanovništva izloženo zagađenom zraku. Zagađeni zrak posebno pogađa djecu, žene i starije osobe, sa povećanom povezanošću sa bolestima kao što su demencija, dijabetes, COVID-19, kardiovaskularne i neurološke bolesti.
Globalna potreba i problem
– Posebno u zemljama u razvoju, zagađenje zraka nesrazmjerno pogađa žene, djecu i starije osobe, posebno u populaciji sa niskim prihodima jer su često izloženi visokom nivou zagađenja vanjskog zraka i zagađenosti zraka u zatvorenom prostoru zbog kuhanja i grijanja na čvrsto gorivo i mazut. Zagađenje zraka globalni je problem s dalekosežnim posljedicama zbog prenosa na velike udaljenosti. U nedostatku agresivne intervencije, procjenjuje se da će se broj preuranjenih smrti uslijed zagađenja zraka povećati za više od 50 posto do 2050., ističe dr. Durmišević.
Države članice UN -a prepoznaju potrebu da se do 2030. godine značajno smanji broj smrtnih slučajeva i bolesti uzrokovanih opasnim hemikalijama i zagađenjem zraka, vode i tla, kao i da se smanji štetan utjecaj gradova na okoliš po glavi stanovnika, uključujući i obraćanje posebne pažnje na upravljanje kvalitetom zraka te upravljanje komunalnim i drugim otpadom do 2030.
Čist zrak, ističu stručnjaci INZ-a, važan je za zdravlje i svakodnevni život ljudi, dok je zagađenje zraka najveći ekološki rizik za ljudsko zdravlje i jedan od glavnih globalnih uzroka smrti i bolesti koje se mogu izbjeći. Zagađenje zraka nesrazmjerno pogađa žene, djecu i starije osobe, a također ima negativan utjecaj na ekosisteme.
Danas međunarodna zajednica se slaže u tome da poboljšanje kvalitete zraka može ublažiti klimatske promjene i da napori za ublažavanje klimatskih promjena mogu poboljšati kvalitetu zraka. Potaknuta sve većim interesom međunarodne zajednice za čist zrak i naglašavajući potrebu ulaganja daljnjih napora za poboljšanje kvalitete zraka, uključujući smanjenje zagađenja zraka, radi zaštite zdravlja ljudi, Generalna skupština odlučila je 7. septembar proglasiti Međunarodnim danom čistog zraka za plavo nebo.
Breza X/inz.ba
