Problemi mladih ogledaju se u nemogućnosti zaposlenja, neusklađenosti obrazovnog sistema s tržištem rada, nesigurnim radnim mjestima te u posljednje vrijeme – pandemijom koronavirusa. Pored već prepoznatih problema posebno ističemo probleme mladih prouzrokovane diskriminacijom po različitim osnovama, nebrigom i nepostojanje podrške razvoju mentalnog zdravlja te visokim stepenom korupcije u različitim segmentima života i djelovanja mladih. Mlade pominjemo u kontekstu odlaska, pasivnosti, nezainteresovanosti. A interesuje li nekoga šta mladi kažu?
Vodeći se željom i potrebom da se pitanje mladih i njihovih potreba vrate u javni diskurs krovne organizacije za mlade su se odlučile provesti anketu o stavovima mladih ljudi po različitim pitanjima, a koja su podijeljena u šest tematskih cjelina:
- Vrijednosti u koje vjerujem,
- Mladi i porodični život,
- Mladi, obrazovanje i tržište rada,
- Mladi i izazovi XXI vijeka,
- Mladi i politički život i
- Mladi u svijetu aktivizma.
Anketni obrazac Šta kažu mladi? je popunilo 355 mladih u dobi od 15 do 30 godina sa teritorije cijele BiH. Podaci su prikupljeni online, a sama anketa je distribuirana putem društvenih mreža. Anketa je kreirana povodom obilježavanja Međunarodnog dana mladih, koji se obilježava 12. avgusta sa ciljem promocije mladih kao bitnih partnera u promjenama i podizanja svijesti o izazovima i problemima s kojima se suočavaju u svijetu. Tema Dana mladih ove godine je Transformacija sistema prehrane: inovacije mladih za zdravlje ljudi i planete.
Podaci dostupni na zvaničnoj stranici Ministarstva civilnih poslova kažu da mladi predstavljaju oko 21% ukupnog stanovništva. Ovaj broj je u proteklim godinama smanjen. Koliko? Podaci nisu dostupni niti je urađena adekvatna analiza. Nažalost, rijetko imamo afirmativne tekstove o mladima u medijima, a jasni stavovi mladih o određenim pitanjima se rijetko stavljaju u fokus javnosti.
Zbog toga su ankete koje rade organizacije civilnog društva jedina prilika da čujemo glas mladih. Mladi, čak 68.7% ispitanika smatra da u BiH može steći kvalitetno obrazovanje. Njih 85.1% je spremno raditi poslove za koje nije školovano, a 52.4% bi zbog traženja posla napustilo Bosnu i Hercegovinu.
Kada smo mlade pitali da li vjeruju u institucije vlasti, čak njih 88.5% se izjasnilo sa NE. Istovremeno, smo ih pitali u koga ipak imaju najviše povjerenja. Njih 62.8% ne vjeruje bilo kakvim institucijama, a od onih u koje mladi imaju povjerenje prednjače policija, obrazovne institucije i religijske zajednice. Najmanje povjerenja mladi su iskazali prema entitetskim vladama i Predsjedništvu BiH.
U životu mladih ljudi u Bosni i Hercegovini prošlogodišnja anketa je pokazala da su porodične vrijednosti na prvom mjestu. Zbog toga smo ove godine ovom pitanju posvetili posebnu pažnju i došli do saznanja da 81.9% ispitanika živi u porodičnom domaćinstvu i svoje odnose sa članovima porodice bi najčešće (u 48.2% slučajeva) okarakterisali kao: slažemo se dobro iako imamo jasne razlike u mišljenjima. Čak 58.3% ispitanika bi bilo spremno da stupi u brak sa osobom koja ima različitu vjersku ili etničku pripadnost od njene, a 45.4% bi podržalo legalizaciju istopolnih zajednica u Bosni i Hercegovini.
Pitanja zaštite životne sredine, te mogućnost volontiranja se javljaju kao primarni u društvenom angažmanu mladih ljudi. Priliku za volontiranjem u protekloj godini je imalo 62% naših ispitanika, a po pitanju zaštite životne sredine velika većina (90.7%) ističe kako se trudi da ne zagađuje životnu sredinu.
Svoje slobodno vrijeme mladi najčešće provode sa prijateljima i porodicom te na društvenim mrežama. Primjetno je da su mladi sve više na internetu, a prvenstveno na društvenim mrežama (njih 17.5% preko 6 sati u toku dana, a 46.2% između 3 i 6 sati u toku dana). Čak 66.5% društvene mreže navodi kao glavni izvor informacija o političkim dešavanjima.
Pretjerano korištenje društvenih mreža se ponekad navodi kao “moderna bolest ovisnosti”. Kada smo mlade upitali o nekim duže vremena poznatim porocima, pokazalo se da 18.9% svakodnevno koristi duhan ili duhanske proizvode. Istovremeno 33.5% je izjavilo da nikada nije konzumiralo alkohol, njih 80.8% narkotike a 74.6% nije igralo igre na sreću ili se kladilo.
Zabranu pušenja u zatvorenim prostorijama bi podržalo 60.3% ispitanika, dok bi legalizaciju marihuane podržalo njih 47.9%.
Rezultati ankete pokazuju da postoji jasna potreba za kreiranjem mehanizama i trajnih rješenja koja bi vodila poboljšanju ukupnog položaja mladih u BiH. Često kao odgovor na ovo pitanje dobijamo put evroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine. Da se u ovom trenutku realizuje referendum o ulasku Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, to bi podržalo 71.5% ispitanika, dok bi ulazak BiH u NATO alijansu podržalo 54.6% ispitanika.
Mi u krovnim organizacijama za mlade vjerujemo da mladi u BiH zaslužuju iste prilike kao i njihovi vršnjaci u EU, a jedan od sigurnih koraka ka tom cilju jesu kvalitetnije omladinske politike kao jedini odgovor na sve veći broj problema mladih. Kreiranje sistemskih rješenja, veća briga o ranjivim skupinama, kreiranje programa podrške razvoju mentalnog zdravlja mladih i povećanje uključenosti mladih u procese donošenja odluka – neki su od koraka ka osiguranju kvalitetnog okruženja za rast i razvoj mladih u BiH.
Mlade smo pitali i o izborima, njihovim strahovima, vrijednostima u koje vjeruju i drugim pitanjima te su ovo prvi rezultati koje smo obradili do sada. Detaljne rezultate ankete očekujte u narednim danima.
U Brezi obilježen Međunarodni dan mladih
