Svjetski dan vida je međunarodni dan svjesnosti o važnosti vida, a obilježava se svake godine, drugog četvrtka u oktobru. Cilj obilježavanja ovog datuma je slanje poruke stanovništvu da su neophodne redovne kontrole vida, ali i da osobe sa oštećenjem vida ne smiju biti diskriminirane, sa naglaskom na dječiji školski uzrast.
Vid kod djece i problemi sa vidom
Nerazvijen i slab vid kod djece je česta pojava, a radi se zapravo o poremećaju razvoja vida u ranom djetinjstvu. Ako se taj problem rano ustanovi, liječenje je vrlo uspješno, a to ima veoma važno značenje za cijeli život. Vid nije razvijen pri rođenju nego njegov razvoj počinje gledanjem. Vidni podražaji stimuliraju razvoj vida, a on je najaktivniji u prve 2-3 godine života. To je upravo kritično razdoblje za nastanak slabovidnosti (ambliopije). Najčešći poremećaji vida su dalekovidnost, kratkovidnost i astigmatizam (dupla slika).
Slabovidnost (ambliopija) je smanjena vidna oštrina u jednom ili oba oka koja nastaje tokom procesa ranog razvoja vida. Stoga, liječenje slabovidnosti može biti uspješno jedino ako se započne u ranom periodu života djeteta. Zbog nepoduzimanja mjera liječenja slabovidnosti mogu se pojaviti psihološke smetnje, ograničava se izbor zanimanja, mijenja se ponašanje i uspjeh u školi, dolazi do gubitka pažnje ili manje zainteresovanosti za određene zadatke, te na taj način ograničava djete u postizanju očekivanog uspjeha.
Stepen oštećenja vida se kreće od slabovidnosti do potpunog sljepila. Oštećenje vida može prouzrokovati strah, nesigurnost i emocionalne reakcije. Može doći do pojave panike i gubitka kontrole. Osoba se više oslanja na druga čula (sluh i dodir), a često primjenjuje pomagala za kretanje (bijeli štap). Zdravstveni radnici najčešće preporučuju nošenje naočala ili sočiva, te sunčanih naočala ukoliko je prisutna osjetljivost na bjelinu. Uvijek treba nastojati spriječiti socijalnu isključenost osobe i povređivanje.
Da li ste znali da:
- Sve bebe su daltonisti nakon rođenja.
- Bebine oči ne proizvode suze do oko šest do osam sedmica starosti.
- Ljudi uglavnom čitaju pet posto sporije na monitoru računara u odnosu na papir.
- Nije moguće kihati otvorenih očiju.
- Trepnemo preko 10 miliona puta godišnje.
- Treptanje pomaže da se oči očiste i navlaže. Također, ako nešto uđe u oči, automatski počnemo treptati.
- Očne jabučice kod čovjeka teže oko 28 grama.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u svijetu je 285 miliona ljudi sa poremećajima vida, od kojih je 35 posto u mlađoj dobnoj skupini. U svijetu je 39 miliona osoba slijepo, od kojih je 18 posto u mlađoj dobnoj skupini. Prema podacima WHO svakih pet sekundi neko u svijetu izgubi vid. Prema podacima Međunarodne agencije za prevenciju sljepoće više od milion osoba u svijetu ne vidi dobro, jer ne može da si obezbijedi naočale. Da je pravovremena reakcija i odlazak ljekaru potrebna, pokazuje podatak da je kod čak tri od četiri osobe moguće izbjeći probleme sa vidom pravovremenim liječenjem. Osnovni pregled vida je među najjeftinijim ulaganjima u zdravstvu.
Skrining u ZDK: Šest posto osnovaca i srednjoškolaca ima problem sa vidom
Jedan od načina ranog otkrivanja poremećaja vida kod djece je skrining za rano otkrivanje poremećaja vida. Služba za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u okviru svojih redovnih djelatnosti, kontinuirano provodi skrining vida kod učenika u svim školama na području Zeničko-dobojskog kantona. Za sva uočena odstupanja od uobičajenih vrijednosti kod djece, roditeljima se, posredstvom škole, dostavljaju uputnice/preporuke da dijete odvedu na detaljniji oftalmološki pregled. Nakon tih pregleda, škola dostavlja povratnu informaciju Službi za školsku higijenu. Ovaj skrining je od izuzetnog značaja, jer omogućava da se na vrijeme uoče problemi s vidom, te spriječe dodatne komplikacije.
U okviru skrininga za rano otkrivanje poremećaja vida pregledaju se sva djeca drugog i osmog razreda u svim školama na području Zeničko-dobojskog kantona. Kod 6 – 7 posto učenika utvrđen je problem sa vidom, te su ovi učenici upućeni na dalju dijagnostičku obradu u primarnu zdravstvenu zaštitu.
Osim redovnog skrining programa, Služba za školsku higijenu je tokom 2018. godine provela besplatni dobrovoljni pregled vida za djecu i nastavno i drugo osoblje u srednjim školama u Zeničko-dobojskom kantonu. Cilj ovakvog načina provođenja pregleda vida je ukazati na značaj i prevenciju bolesti sistema organa za vid uz podijelu zdravstveno-odgojnog materijala.
Pregled vida je održan u 30 srednjih škola na području kantona, a pregledano je 778 učenika i 41 nastavnik. Od tog broja, kod oko 6,5 posto pregledih učenika i 5 posto pregledih zaposlenika školskih ustanova utvrđen je problem sa vidom, te im je dat savjet uz usmenu preporuku za detaljniju dijagnostičku obradu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Stoga, iz ove Službe mole sve roditelje da, ukoliko dobiju navedenu uputnicu/preporuku, odvedu svoje dijete u ambulantu opće ili porodične medicine ili kod oftalmologa da bi se na vrijeme mogle spriječiti eventualne komplikacije.
– Oči su naši prozori u svijet. Vid je jedan od naših puteva između unutrašnjeg i vanjskog. Čuvajmo taj put kod naše djece i pomozimo im u tome. Propuštenu šansu za otkrivanjem problema vida male djece je teško ispraviti. Danas su naočale vrlo lijepo dizajnirane tako da ih djeca vole nositi i one su postale modni dodatak. Kod odraslih vid s godinama postaje slabiji. Koristimo se vidom svaki momenat, svaki sat, svaki dan u godini, pa nije ni čudo što oči gube svoju sposobnost. Upravo je zbog toga potrebno redovno odlaziti na kontrole vida!
Preporuke
Susret sa slijepom osobom. Slijepoj osobi se treba obraćati smirenim glasom, dodirom, da bi ona bila sigurna da se govornik obraća upravo njoj. Kada se govornik odluči udaljiti od osobe sa oštećenim vidom, treba je obavijestiti o tome kako bi znala da govornik odlazi.
Hod sa slijepom osobom. Kada se želi hodati sa slijepom osobom, treba stati pored nje spuštenih ruku. Slijepa osoba drugu osobu uhvati za ruku iznad lakta koji je savijen. Ona će biti pola koraka iza druge osobe i pratit će ritam kretanja.
Stepenice. Svaki stepenik je problem za slijepu osobu. Obavezno je prije koraka ka gore ili ka dolje zastati kako bi slijepa osoba osjetila promjenu u položaju ruke. Na penjanje ili spuštanje uvijek treba upozoriti slijepu osobu.
Sjedanje sa slijepom osobom. Bez obzira sa koje strane da se prilazi stolici, ruku vodilju uvijek treba postaviti na naslon stolice. Taj pokret će uvijek slijepoj osobi pokazati položaj stolice i ona će moći sjesti.
Blizina vrata. Prilikom prolaska kroz vrata, obavezno ih treba otvoriti rukom vodiljom, jer će slijepa osoba tako znati smijer otvaranja vrata. Ukoliko slijepa osoba koristi štap, treba otvoriti vrata i propustiti je da samostalno prođe.
Pas vodič. Jedan od načina kretanja koji slijepoj osobi omogućava maksimalnu samostalnost i neovisnost od drugih je kretanje uz psa vodiča. Nikada ne treba ometati psa vodiča dok radi.
