Regulisanje tržišta oglašavanja

973

U BiH postoji konsenzus između medijskih djelatnika i industrije oglašavanja da se donese Zakon o oglašavanju koji će urediti medijsko i oglašivačko tržište, ali i Zakon o transparentnosti vlasništva i finansiranja medija koji bi zajedno trebali dovesti do jačanja slobode izražavanja, prava novinara i jačanju medijske zajednice u BiH, zaključak je stručne debate „Regulisanje tržišta oglašavanja u BiH“ koja je danas održana u Sarajevu.

Generalna tajnica Udruženja/udruge BH novinari Borka Rudić je istakla da je cilj regulacije tržišta oglašavanja u BiH prvenstveno da se ojača oglašivačka industrija i da se novac vrati u bh.medije jer se na taj način jača i položaj novinara, koji onda mogu raditi više u korist građana i javnosti, a manje u interesu različitih interesnih grupa, odnosno,  političkih, nacionalnih ili ekonomskih lobija.

„Državne institucije trebaju djelovati na zaštiti domaćeg tržišta, kroz legislativu koja će obuhvatiti sve medijske sektore, društvene mreže, oglašivačke agencije i istraživačke agencije, ali uporedno treba  rješavati pitanja transparentnosti vlasništva nad medijima i različitih oblika finansiranja medija iz javnih budžeta, uključujući i oglašavanje.“, smatra Rudić.

Projekt menadžer Delegacije Evropske unije Vladimir Pundurević  je naglasio da proces pristupanja EU donosi nove izazove kada su u pitanju mediji  i da država treba uvesti značajne promjene, te da je najbolje da prijedlozi i promjene  dođu od medija, medijske industrije i ljudi koji se bave ovom oblašću.

Direktor marketinške agencije Fabrika Senad Zaimović smatra da je aktuelna situacija u našoj zemlji dramatična jer je utakmica na tržištu neravnopravna i da domaća poslovna zajednica mora mobilisati značajna sredstva da bi konkurisali  vanjskim napadima na medijsko tržiše BiH.

„Industrija želi učestvovati u donošenju ovakve regulative,  jer ćemo usvajanjem ovih zakona biti bliži uređenijim državama. Uz zakonsku regulaciju, jednako važnom smatram samoregulaciju oglašivačke industrije kroz  formiranje interesne organizacije koja treba da definiše u kome okviru posluje oglašivačka industrija“- dodaje Zaimović naglasivši da ne očekuje da će Zakon o oglašavanju ponuditi nešto kvalitetnije od onoga što je ponudio u zemljama regiona, ali da se nada da će dovesti do jačanja samoregulative kako bi se zaustavio trend pada vrijednosti  medijskog tržišta u BiH a sama industrija napredovala u profesionalnom smislu.

Predsjednik Udruženja medijske industrije i direktor HAYAT TV Elvir Švrakić ističe da  je televizija kao medij jeftinija od štampe i radija, iako bi trebala biti najjača kada se posmatraju budžeti oglašivača.

„Mi trenutno imamo regulativu kada se radi o elektronskim medijima, mada je ta regulativa ostala na istim standardima kada se uvodila prije 10 godina, dok je,  na primjer, u zemljama regiona situacija drugačija i pruža TV stanicama mogućnost da daju veći opseg usluga nego mi u BiH. Došli smo u situaciju da sad gledamo kanale iz Hrvatske i Srbije koji reklamiraju domaće bh. kompanije kroz kablovski sistem“, naglašava Švrakić i dodaje da i onda kada se uvede Zakon o transparenosti medijskog vlasništva i finansiranja medija, kao i Zakon o oglašavanju ipak će ostati problemi, koji će se morati riješavati samoregulativom i većim, zajedničkim uplivom medija i oglašivačkih agencija iz BiH na kreiranje uslova u kojima će djelovati oglašivačka industrija.

Stručna debata je održana u okviru projekta Mediji i javni ugled, koji finansira EU a  sprovodi Konzorcij BH Novinari, Fondacija Media centar, NVO JaBiHEU i Vijeće za štampu i online medije. Krajnji rezultat ovog projekta  bi trebali biti nacrti Zakona o transparentnosti medijskog vlasništva i Zakona o oglašavanju sa dodatnim procedurama za finansiranje medija iz javnih budžeta. Nacrti ovih zakona  su u pripremi, na njima rade eksperti iz BiH, Hrvatske i Slovenije i biće predstavljeni u Sarajevu sredinom idućeg mjeseca, te predati Parlamentu BiH na daljnje postupanje, rečeno je tokom današnje debate.

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu Breza-x.com krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaj biće uklonjen ili ispravljen odmah po eventualnom ustanovljenju istinosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail adresu brezax2012@gmail.com. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal Breza-x.com nema obavezu postupiti po istim.