U Zenici je održan sastanak “Pripravnost za protuepidemijski rad u slučaju elementarnih nesreća”, koji je organizovao Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), a kojem su prisustvovali predstavnici niza nadležnih institucija iz ZDK. Cilj sastanka bio je jačanje kapaciteta zdravstvenog sektora i drugih nadležnih institucija u suočavanju s epidemiološkim izazovima tokom kriznih situacija.
Ozbiljni rizici
Bosna i Hercegovina u posljednjim godinama sve češće svjedoči elementarnim nepogodama koje sa sobom donose ozbiljne javnozdravstvene rizike. Poplave u dolini Bosne iz 2014. godine, ali i prošle godine u Hercegovini i Srednjoj Bosni, kada su hiljade ljudi bile primorane da napuste svoje domove, uz istovremeni porast zaraznih bolesti i kontaminaciju vode, pokazale su koliko je važno unaprijediti sistem odgovora na ovakve krize. Pandemija COVID-19 dodatno je potvrdila da zdravstvene institucije moraju imati jasne planove i protokole za djelovanje u vanrednim situacijama.
Na skupu su učestvovali stručnjaci iz oblasti zdravstva, higijensko-epidemioloških službi Domova zdravlja i civilne zaštite u Zeničko-dobojskom kantonu, a program je obuhvatio niz stručnih izlaganja i diskusija. Sastanak je otvorio direktor INZ-a Muamer Mandra, dok je uvodno izlaganje na temu “Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za vanredne situacije” održao Mirza Palo, predstavnik Svjetske zdravstvene organizacije (SZO/WHO) u Bosni i Hercegovini.
– Vanredne situacije su sve češće i imaju sve veći utjecaj na lokalnu sredinu. Zbog toga nam je neophodno da radimo međusektorski, zdravstvo, okoliš, civilna zaštita, poljoprivreda, veterinarski sektor, kako bi unaprijedili odgovor na vanredne situacije, istakao je Palo.
Na sastanku je učestvovala i ministrica zdravstva Zeničko-dobojskog kantona, Aida Salčinović, koja je istakla značaj saradnje između nadležnih institucija u cilju efikasnijeg odgovora na epidemiološke prijetnje u kriznim situacijama.
– INZ je jedinstvena institucija po “One health – Jedno, jedinstveno zdravlje” konceptu i način našeg djelovanja je uzor i primjer kako treba izgledati sinergija i zajedničko djelovanje institucija različitih nivoa i opisa djelovanja, na jednom, jedinstvenom zadatku, očuvanju zdravlja građana u kriznim situacijama, istakao je direktor INZ-a Muamer Mandra.
O utjecaju klimatskih promjena na učestalost prirodnih nesreća na primjerima iz ZDK govorio je Džavid Aličić, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite ZDK, naglašavajući da su ekstremne vremenske prilike sve učestalije i da predstavljaju direktnu prijetnju javnom zdravlju.
Primjeri iz prakse
Četiri stručnjaka iz INZ-a na podacima i primjerima iz ZDK su predstavili različite aspekte rada i stanja u ovom kantonu. Nermin Rondić je predstavio je temu higijensko-sanitarnih nadzora u vanrednim situacijama, dok je Muhamed Skomorac analizirao zastupljenost zaraznih bolesti na području Zeničko-dobojskog kantona. Melita Lelić je govorila o rezultatima pregleda vodnih objekata u ZDK, dok je Alis Kozica govorio je o pripravnosti i odgovoru na elementarne nepogode.
– Siguran sam da je cilj skupa ostvaren, a to je uvezivanje HES-ova, INZ-a i Civilne zaštite, u smislu zajedničkog planiranja i djelovanja u eventualnoj situaciji, istakao je Kozica.
Na kraju skupa je uslijedila završna diskusija i zaključci koji će poslužiti kao temelj za daljnju razradu strategija i planova pripravnosti.
Značaj HES službi i One Health pristupa INZ
Poseban akcenat tokom sastanka stavljen je na Higijensko-epidemiološke službe (HES) u domovima zdravlja, koje predstavljaju ključnu kariku u ranom prepoznavanju i prevenciji širenja zaraznih bolesti. Njihova uloga u nadzoru, edukaciji i provođenju protokola u kriznim situacijama pokazala se neophodnom, naročito tokom pandemije COVID-19 i ranijih slučajeva epidemija.
Osim toga, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica već godinama zagovara One Health pristup, koji naglašava međusobnu povezanost ljudskog zdravlja, zdravlja životinja i stanja životne sredine. Ovaj holistički pristup posebno je bitan u kontekstu klimatskih promjena, budući da prirodne nepogode poput poplava, suša i požara mogu direktno uticati na pojavu novih ili ponovnu aktivaciju zaraznih bolesti.
Zaključci i naredni koraci
Jedan od ključnih zaključaka sastanka je potreba za izradom Strategije i Plana pripravnosti, koji će omogućiti koordinirano djelovanje svih relevantnih aktera i osigurati pravovremen i efikasan odgovor na eventualne epidemije u vanrednim okolnostima. Posebna pažnja bit će posvećena obuci zdravstvenih radnika, jačanju međuinstitucionalne saradnje i primjeni savremenih epidemioloških metoda u kriznim situacijama.
S obzirom na sve učestalije klimatske poremećaje i potencijalne zdravstvene krize koje mogu uslijediti, ovaj stručni sastanak predstavlja važan korak ka jačanju otpornosti zdravstvenog sistema Zeničko-dobojskog kantona i šire.
