Svjetski dan dijabetesa (šećerne bolesti) obilježava se svake godine 14. novembra, kao najveća svjetska kampanja podizanja svijesti o dijabetesu. Ovaj dan je postao službeni dan Ujedinjenih naroda (UN) 2006. godine, a obilježava se na rođendan Fredericka Bantiga, koji je zajedno sa Charlesom Bestom 1922. godine otkrio inzulin. Svjetski dan dijabetesa pruža priliku za podizanje svijesti o šećernoj bolesti kao globalnom javnozdravstvenom problemu i poticanja kolektivnih i individualnih aktivnosti koje su potrebne za poboljšanje prevencije, dijagnoze i liječenja ove bolesti.
Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana dijabetesa „Rušimo barijere, premostimo nedostatke“, usmjerena je na bitnost smanjenja rizika od dijabetesa i osiguravanja da svi oboljeli od šećerne bolesti imaju pristup ravnopravnom, sveobuhvatnom, pristupačnom i kvalitetnom liječenju kao i zdravstvenoj zaštiti.
Diabetes mellitus (šećerna bolest, dijabetes) je hronična bolest iz grupe poremećaja metabolizma. Nastaje kada gušterača više ne luči dovoljno inzulina ili ne iskorištava postojeći inzulin. Ovakvo stanje dovodi do hiperglikemije- povišenog nivoa šećera u krvi, čije dugotrajno prisustvo može dovesti do oštećenja tkiva, organa i za posljedicu imati ozbiljne komplikacije.
Anketiranjem je ustanovljeno da:
- dvije od tri osobe, oboljele od dijabetesa je izrazilo strah od razvoja komplikacija povezanih sa šećernom bolesti, koje mogu uticati na njihovu kvalitetu života,
- jedna od tri osobe sa ustanovljenom dijagnozom šećerne bolesti se izjasnila da im je teško ostati pozitivnim u pogledu svoje bolesti.
Faktori koji mogu povećati rizik od razvoja šećerne bolesti su :
- prekomjerna tjelesna težina (80% osoba sa šećernom bolesti tipa 2 imaju prekomjernu tjelesnu težinu),
- starost (u dobi iznad 40 godina učestalost šećerne bolesti raste),
- nedostatak fizičke aktivnosti,
- nasljedni faktori – genetska predispozicija,
- pojava dijabetesa u trudnoći,
- smanjena tolerancija na glukozu,
- dugotrajna izloženost stresu.
Za dijabetes se može primijeniti „Pravilo polovina“, koje ukazuje da:
- samo polovina osoba oboljelih od dijabetesa ima uspostavljenu dijagnozu, odnosno polovina oboljelih i ne zna da ima šećernu bolest,
- da u prosjeku samo polovina pacijenata sa utvrđenom dijagnozom prima odgovarajuću terapiju u odgovarajuće vrijeme,
- da svi pacijenti koji primaju terapiju ne dosežu terapijske ciljeve,
- da polovina pacijenata koji dosežu terapijske ciljeve (samo oko 6% os svih osoba sa dijabetesom) nema komplikacije dijabetesa i žive relativno kvalitetan život.
Države članice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) su podržale 5 globalnih ciljeva koje treba postići do 2030.godine, a tiče se osoba oboljelih od dijabetesa. Ciljevi podrazumijevaju da:
- 80% oboljelih od dijabetesa imaju uspostavljenu pravovremenu dijagnozu,
- 80% osoba sa dijagnosticiranim dijabetesom imaju zadovoljavajuću kontrolu vrijednosti šećera u krvi,
- 80% osoba sa dijagnosticiranim dijabetesom imaju odgovarajuće vrijednosti krvnog pritiska,
- sve osobe sa dijabetesom tip 1, imaju pristup samokontroli vrijednosti šećera u krvi.
