Izložba 3D modela najljepših stećaka u Bosni i Hercegovini otvorena je danas u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u organizaciji Fondacije Mak Dizdar, u okviru projekta „StećAR: Enhanced Vision of Stećak“. Projekt ima cilj mapirati nekropole stećaka, doprinijeti očuvanju ali i modernizaciji kulturne baštine i ukazati na važnost očuvanja stećaka. Realizuje se zahvaljujući podršci programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji provodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Ideja današnje izložbe je spajanje tradicionalnog i modernog, savremene tehnologije, 3D modeliranja, fotogrametrije i bh. kulturnog naslijeđa, koje je, uz to, veoma ugroženo i često teško pristupačno.
„Želimo da ponovo na tragu djela Maka Dizdara nastavimo sa ovakvim aktivnostima, jer je on kroz svoju poeziju na neki način učinio i više od same nauke, približio je srednjovjekovni period i kulturu ljudima tako da svi mi danas, osjećamo to kao nešto svoje, vlastito“, rekao je Gorčin Dizdar, predstavnik Fondacije Mak Dizdar i dodao da se nada da će ovim izložbama građani, posebno mladi Bosne i Hercegovina uvidjeti kolika je važnost stećaka i njihovog specifičnog umjetničkog izričaja.
Savremena tehnologija VR iskustva je omogućila da posjetitelji izložbe vide neke od najljepših stećaka sa 10 lokaliteta u BiH u znatno manjoj veličini u odnosnu na originalnu, ali sa elementima koje u potpunosti odgovaraju originalu.
Proces izrade 3D modela započinje procesom fotogrametrije. Upotrebom nekoliko stotina do više desetaka hiljada fotografija moguće je kreirati realan prikaz trodimenzionalnog oblika, u ovom slučaju, nekropole stećaka. Izrada jednog 3D modela traje od 14 do 24 sata, a svih 10 izloženih 3D modela printao je Mašinski fakultet Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru.
„Za mene je, kao autora ovog VR iskustva, zaista bilo interesantno pokušati napraviti jednu drugačiju sliku tih stećaka, pored onoga što je uobičajena forma koju bih susreo u podne ili drugo doba dana, a koja limitira te reljefne detalje koje vidimo na stećcima. Kako bi posjetitelji dobili drugačije iskustvo stećaka, uz pomoć male istraživačke lampice mogu tražiti osvijetljenje koje daje možda i najbolji prikaz tih reljefa“, objasnio je Zlatan Filipović, kreator ovog virtualnog iskustva i profesor multimedijalne umjetnosti i dizajna na Američkom univerzitetu Sharjah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
U prethodnoj fazi ovog projekta petočlani timovi lokalnih volontera (iz općina Foča, Travnik, Trebinje, Sarajevo i Posušje) radili su na registraciji lokacija nekropola sa stećcima u svojim lokalnim zajednicama, uključujući prikupljanje GPS koordinata, dokumentarnu fotografiju, te snimanje lokalnih priča o stećcima. U ovoj fazi, iste aktivnosti se provode u Mostaru, Zenici, Zvorniku, Banjaluci i Mrkonjić Gradu.
Podaci o preko dvije stotine nekropola širom Bosne i Hercegovine, koje su prikupili projektni volonteri mogu se pronaći na web stranici https://stecakmap.info/, interaktivnoj mapi kreiranoj u okviru projekta.
„Od 60 novih nekropola stećaka koje su do sada mapirane u ovoj fazi projekta, šest nisu zabilježene u zvaničnoj literaturi“, istakla je Ines Latić, projektna koordinatorica, koja je predstavila aktivnosti projekta i tom prilikom istakla da je bilo važno da se mladi iz svih dijelova BiH, kroz zajednički rad, povežu i da im se približi njihova kulturna baština.
Izložba će u Sarajevu biti postavljena do 2.juna 2021. godine, i otvorena za sve posjetitelje od 09 do 17 sati, a zatim putuje u Zvornik, Zenicu, Mostar, Banjaluku i Stolac.
