Novi projekat energetske tranzicije u državama Zapadnog Balkana i Turskoj pomoći će gradovima da smanje emisiju ugljika i poboljšaju otpornost

35

Gradovi na Zapadnom Balkanu, u Turskoj i u Evropskoj uniji razmijenili su dobre prakse u rješavanju problema klimatskih promjena i podrške energetskoj tranziciji na lokalnom nivou na poludnevnoj konferenciji održanoj povodom pokretanja projekta EU za energetsku tranziciju: Sporazum gradonačelnika na Zapadnom Balkanu i u Turskoj

Glavni cilj ovog projekta jeste postizanje napretka u energetskoj tranziciji i rješavanje problema klimatskih promjena na Zapadnom Balkanu i u Turskoj pružanjem podrške gradovima u regiji u ispunjavanju preuzetih obaveza u oblasti energije i klimatskih promjena. 

Sporazum gradonačelnika za energiju i klimatske promjene je globalni savez gradova koji imaju zajedničku dugoročnu viziju podrške djelovanju u oblasti klimatskih promjena i izgradnji otpornih i niskokarbonskih zajednica.

Gradovi kojima se pruža podrška angažirani su na pripremi i provedbi Akcionih planova održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama (SECAP) u okviru kojih će se obavezati da će do 2030. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 40 procenata i ojačati otpornost na utjecaje klimatskih promjena.

Inicijativa također uključuje podršku realizaciji manjih infrastrukturnih projekata u odabranim općinama, s ciljem da se pokaže kako gradovi uz rješavanje problema klimatskih promjena istovremeno mogu doprinijeti unapređenju kvaliteta života svojih građana. Pored toga će jačanje regionalne saradnje i unapređenje koordinacije aktivnosti između različitih nivoa vlasti i učesnika u ovom procesu ojačati dugoročnu održivost projekta.

Roberto Estellés Colom, predstavnik Glavne direkcije Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), je u svom pozdravnom obraćanju naglasio kako je “proširenje i promocija inicijative Sporazuma gradonačelnika na Zapadnom Balkanu i Turskoj važan instrument u provedbi Zelenog plana za Zapadni Balkan. Zeleni plan, koji su na Samitu u Sofiji, održanom 10. novembra 2020. godine, odobrili čelnici država Zapadnog Balkana, je nova strategija razvoja za regiju koja podrazumijeva prelazak sa tradicionalnog modela ekonomije na održivu ekonomiju, u skladu sa evropskim Zelenim planom. Sporazum gradonačelnika će doprinijeti ispunjavanju ciljeva Zelenog plana usmjerenih na usklađivanje regije sa ambicijom EU da do 2050. godine Evropa postane karbonski neutralan kontinent, između ostalog borbom protiv zagađivanja zraka, vode i tla.”

U ime Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) dr. Natalija El Hage, direktorica za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, u svom obraćanju na konferenciji je navela: “U poređenju sa prosjekom EU, zemlje Zapadnog Balkana proizvode deset puta veću količinu CO2 koja je potrebna za ostvarivanje istog bruto domaćeg proizvoda. Iz tog razloga u ime Savezne vlade Njemačke i multilateralnih partnera, kao što je EU, GIZ pruža tehničku i stručnu podršku državama Zapadnog Balkana u rješavanju izazova klimatskih promjena i energetske tranzicije.”

Pored predstavljanja osnovnih informacija o projektu i ciljeva projekta, na konferenciji su predstavljeni primjeri uspješnih klimatskih mjera na nivou gradova. U okviru panel diskusija, gradonačelnici i predstavnici gradova iz regije su govorili o svojim pogledima na izazove sa kojima se suočavaju u osmišljavanju i provedbi efektivnih klimatskih politika i razgovarali o daljnjim koracima u realizaciji uspješne energetske tranzicije na lokalnom nivou.

Događaju su prisustvovali korisnici projekta, partneri,  predstavnici međunarodnih institucija, te predstavnici ministarstava i drugih različitih organizacija. Projekat finansiraju Evropska unija i Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke (BMZ), a na Zapadnom Balkanu ga provodi GIZ u okviru Otvorenog regionalnog fonda za Jugoistočnu Evropu – Energija, transport i zaštita klime, dok u Turskoj projekt provodi Centralna agencija za upravljanje projektom (CPMA).

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu Breza-x.com krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaj biće uklonjen ili ispravljen odmah po eventualnom ustanovljenju istinosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail adresu brezax2012@gmail.com. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal Breza-x.com nema obavezu postupiti po istim.