INZ organizovao skup o značaju i mogućnostima razvoja pčelarstva

71

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) organizirao je edukaciju za članove pčelarskih udruženja sa područja Zeničko-dobojskog kantona u okviru projekta “Razvoj pčelarstva”. Predavači su bili najpoznatija bh. imena za ovu oblast, a skup je bio prilika i za razgovore i druženje pčelara i stručnjaka, za koje su predstavnici udruženja imali mnoštvo pitanja.

Savremeni trendovi pčelarske prakse

Muhamed Gladan, rukovodilac Veterinarskog zavoda INZ-a
Muhamed Gladan, rukovodilac Veterinarskog zavoda INZ-a

– INZ i njegov Veterinarski zavod nastavljaju dugogodišnju praksu, prekinutu nakratko mjerama protiv COVID-19, da redovno edukujemo pčelare i pružamo im najnovije i najkvalitetnije informacije, savjete i obuku, u cilju podrške razvoju pčelarstva u ZDK. ovim vidom saradnje sa stručnjacima i institucijama koji se bave problemom zdravstvene zaštite i očuvanja pčela, ali i kvalitete meda koji se stavlja na tržište, mi nastojimo prije svega da spriječimo zarazne bolesti, te smanjenje broja pčela, a istovremeno podršku pčelarima kroz naučno-istraživački rad, ističe Muhamed Gladan, rukovodilac Veterinarskog zavoda INZ-a, dodajući da je ova institucija osposobljena opremom i kadrom da detektuje zarazne bolesti pčela, ali i ispituje kvalitet pčelinjih proizvoda.

Na temu “Pčelinji proizvodi i apiterapijski pripravci” govorila je magistrica Azra Sinanović, predsjednica Udruženja za nutricionizam i dijetetiku “Hranom do zdravlja”, dok je prof. dr. Midhat Jašić svoje predavanje posvetio “reziduima i kontaminantima u pčelarstvu”. Na kraju skupa, o “dobroj pčelarskoj praksi” govorila je dr. Violeta Santrač iz Veterinarskog Instituta RS “Dr. Vaso Butozan“ Banja Luka.

Dr. Violeta Santrač iz Veterinarskog Instituta RS “Dr. Vaso Butozan“ Banja Luka
Dr. Violeta Santrač iz Veterinarskog Instituta RS “Dr. Vaso Butozan“ Banja Luka

– Današnja edukacija pčelara se odnosila na praćenje globalnih i modernih trendova u odnosu prema održivom pčelarenju i izazovima vremena u kojima se to pčelarenje dešava, ističe dr. Santrač.

Ona je pčelarima iz ZDK, ali i gostima iz drugih kantona, prenijela određena saznanja i informacije sa međunarodnih skupova i konferencija na kojima je proteklih mjeseci učestvovala ili prisustvovala. Govorilo se o novim pčelinjim praksama, ali i mogućnostima da se domaća pčelinja praksa “uklopi” u novija saznanja i trendove tzv. “održivog pčelarstva”.

Pčelarstvo je značajno za poljoprivredu, ali i prehrambenu i farmaceutsku industriju, čime “bavljenje pčelama” lako može osigurati “dodatnu vrijednost” osobi koja se “otisne” u ovaj ozbiljan, zahtjevan, ali koristan posao.

Prema podacima organizatora, u BiH egzistira između tri i pet hiljada pčelara, koji su ponajbolje organizirana grupacija iz grana poljoprivrede i proizvodnje hrane, ali je prosjek osoba koji se bave pčelarstvom između 50 i 60 godina.

Prilika za održivi razvoj ruralnih sredina

Prof. Midhat Jašić
Prof. Midhat Jašić

– Pčelarstvo može biti ozbiljan preduslov poboljšanja života u ruralnim područjima. Sa 60 do 100 pčelinjih društava odnosno košnica, uz unapređenje pakovanja, prodaje i palete proizvoda, moguće je ostvariti godišnje prihode za pristojan život četveročlane porodice, tvrdi prof. Midhat Jašić.

On je istakao da se dvije do tri hiljade tona meda godišnje “pojede” u BiH, a da se nažalost značajan dio te količine uvozi. U obraćanju pčelarima i javnosti. prof. Jašić je naglasio i značaj drugih proizvoda, poput matične mliječi, polena, propolisa, voska, pčelinjeg otrova, koji su u svojstvu prirodnih antibiotika, sirovina za farmaceutsku industriju, lijekove i hemijsku industriju, ali i proizvoda za imunitet, pripravke za prehrambenu industriju i slično.

– Osim primjene pčelinjih proizvoda u mnogim ljudskim djelatnostima, najbitnije je da ljudi shvate da pčele i njihova paleta mogu zaista biti dobar izvozni potencijal, izvor prihoda, ali i indikator zdrave životne sredine, jer tamo gdje pčele ne vole i ne mogu da žive, ne može ni čovjek, ističe prof. Jašić.

Breza X/inz.ba

Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu Breza-x.com krši Vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaj biće uklonjen ili ispravljen odmah po eventualnom ustanovljenju istinosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe i prigovore možete slati na e-mail adresu brezax2012@gmail.com. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal Breza-x.com nema obavezu postupiti po istim.