Stručni tim Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) proveo je tokom prethodne školske godine antropometrijska mjerenja i istraživanja o prehrambenim navikama učenika u školama, te na osnovu istraživanja, mjerenja, te provedenih anketa objavljeni su rezultati o prehrambenim navikama osnovaca i srednjoškolaca u Zenici i Zeničko-dobojskom kantonu.
Veće razlike u težini, nego visini
Služba za školsku higijenu INZ-a u okviru preventivno-promotivne zdravstvene zaštite mladih u školama i fakultetima obavlja praćenje rasta i razvoja u smislu mjernja tjelesne visine, tjelesna mase, te obima struka, a podaci se prikazuju u Informaciji o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji zdravstva na području ZDK
– Djeca i omladina u školama i fakultetima predstavlja najosjetljiviju kategoriju stanovništva, ali ujedno i najveći biološki potencijal društva. Uhranjenost je pokazatelj zdravstvenog stanja pojedinca i mogući prognostički faktor za niz bolesti. Veoma je bitno poznavanje stanja uhranjenosti u dječjoj dobi zbog praćenja rasta i razvoja te prepoznavanja pojedinaca koji odstupaju od utvrđenih kriterija uhranjenosti za djecu određene dobi, kaže Nino Hasanica, stručni saradnik za školsku higijenu u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Prema podacima provedenog istraživanja, provedenog na učenicima šestih razreda osnovnih škola, učenici ovog razreda osnovnih škola u ZDK se više razlikuju u težini nego visini. Od ukupnog broja dječaka – učenika, njih 16 posto je pothranjeno, a 27 posto gojazno, dok je 21 posto djevojčica pothranjeno, 20 posto gojazno.
Značajne razlike u BMI
Postoje značajne razlike Indeksa tjelesne težine (BMI-Body mass index) učenika u školama sa i bez školskih kuhinja. U redovnoj ponudi većine školskih kuhinja se nalaze štetna ili nezdrava hrana, gazirana pića, sendviči, pite, pice, peciva, grickalice, čokolade, dok svježe voće i povrće nije nađeno u ponudama školskih kuhinja.
– Također, potvrđena je pretpostavka da se učenici u školama koje nemaju kuhinju također hrane nezdravo, te nekvalitetnu i visokokaloričnu hranu kupuju u objektima na putu do škole ili u neposrendoj blizini školskih objekata, kaže Hasanica.
Od ukupnog broja učenika, njih čak 90,2 posto učenika smatra da se hrani zdravo, 63,3 posto tvrdi da imaju tri obroka dnevno, 71,7 posto priznaje da konzumira slatkiše i grickalice, a 73,8 posto brzu hranu. prema izjavam iz ankete, dvije trećine učenika (65,7 posto) tvrdi da imaju redovnu fizičku aktivnost.
Gazirana pića ključna za gojaznost kod srednjoškolaca
U analizi kojom su bili obuhvaćeni prvi razredi srednjih škola u ZDK, utvrđeno je da pothranjeno 3,8 posto učenika, dok umjereno gojaznih i gojaznih ukupno ima 19,3 posto. Srednjoškolci koji pripadaju grupi gojaznih konzumiraju energetska i gazirana pića (zasebno) po više od tri puta sedmično.
Služba za školsku higijenu Instituta je provela antropometrijska mjerenja i istraživanje o prehrambenim navikama učenika od petog do devetog razreda u Zenici u prethodnoj školskoj godini.
Utvrđeno je da su dječaci (18,4%) gojazniji od djevojčica (10,9%), a da čak svaki peti učenik (20,9 posto) ne doručkuje svaki dan.
– Dodatno zabrinjavajući podatak je da čak 43 posto učenika bar jednom sedmično konzumira energetska pića, te da su u tome češći dječaci od djevojčica. Također, utvrđeno je da su manje gojazne djevojčice koje imaju više obroka dnevno koji su pravilno raspoređeni, kao i one koje konzumiraju žitarice, što svako za sebe, značajno utiče na smanjenje gojaznosti kod djevojčica, kaže Hasanica.
Preporuke struke
Kako ističu stručnjaci INZ-a, dobijenim rezultatima ispitivanja pokazuje se važnost redovnog uzimanja obroka i pravilnog menadžmenta u ishrani. Nakon preporuka struke, odluka o promjenama načina ishrane u školskim objektima, ali i prehrambenih navika najmlađih je prije svega na roditeljima, ali zvaničnicima obrazovnog sistema.
