Ako ste svjedočili nekom događaju i želite podijeliti informacije javite se na mail brezax221@gmail.com
Drugi svjetski rat počeo je 1. septembra 1939. godine, kada je Njemačka pod vodstvom Adolfa Hitlera napala Poljsku.
Zbog toga su Velika Britanija i Francuska objavile rat Njemačkoj – i sukob se ubrzo proširio na gotovo cijeli svijet.
Sile Osovine:
Njemačka (Hitler)
Italija (Mussolini)
Japan (car Hirohito, vojna vlada)
Saveznici:
Velika Britanija
Sovjetski Savez (od 1941.)
Sjedinjene Američke Države (od 1941.)
Francuska, Kina i mnoge druge zemlje
1939–1941: Njemačka i njeni saveznici osvajaju gotovo cijelu Evropu. Francuska pada 1940. godine, a Britanija se uspješno brani u “Bitki za Britaniju”.
1941: Njemačka napada Sovjetski Savez (Operacija Barbarossa), a Japan napada američku bazu Pearl Harbor, čime u rat ulaze SAD.
1942–1943: Prekretnica – Saveznici počinju pobjeđivati: bitke kod Staljingrada (SSSR) i El Alameina (sjeverna Afrika).
1944: Saveznici iskrcavaju trupe u Normandiji (D-Day) i počinju oslobađati zapadnu Evropu.
1945: Sovjeti zauzimaju Berlin; Hitler se ubija u aprilu. Njemačka kapitulira 8. maja 1945.
U Aziji, SAD bacaju atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki – Japan se predaje 2. septembra 1945.
Poginulo je oko 60 do 80 miliona ljudi, uključujući 6 miliona Jevreja ubijenih u Holokaustu.
Stvorene su Ujedinjene nacije (UN) radi očuvanja mira.
Počeo je Hladni rat između SAD i SSSR-a.
Evropa je bila razrušena, a svijet je ušao u novu političku i ekonomsku eru.
6. aprila 1941. godine, Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska napale su Kraljevinu Jugoslaviju.
Država je bila slabo pripremljena i raspala se za samo 12 dana.
Teritorija Jugoslavije podijeljena je između sila Osovine i njihovih saveznika.
Na dijelu Jugoslavije, uključujući i veći dio Bosne i Hercegovine, osnovana je Nezavisna Država Hrvatska (NDH) — fašistička marionetska država koju su kontrolisale Njemačka i Italija.
Ustaški režim NDH provodio je masovne zločine i genocid nad Srbima, Jevrejima, Romima i antifašistima.
Formirani su koncentracioni logori, najpoznatiji među njima bio je Jasenovac.
Protiv okupatora su se borile dvije glavne oružane grupe:
Partizani, pod vodstvom Josipa Broza Tita, koji su se borili za oslobođenje zemlje i stvaranje nove, federativne Jugoslavije.
Četnici, pod vodstvom Draže Mihailovića, koji su formalno bili protiv okupatora, ali su često sarađivali s njima protiv partizana.
Partizanski pokret ubrzo je postao glavni oslobodilački pokret u Evropi, uz široku podršku naroda i savezničkih snaga.
BiH je 1941. godine bila uključena u NDH, ali su se ubrzo pojavili jaki partizanski odredi širom zemlje — posebno u Bosanskoj krajini, istočnoj Bosni i Hercegovini, te na Romaniji i Neretvi.
Bitka na Kozari (1942) – herojski otpor partizana i civila protiv njemačko-ustaških snaga.
Bitka na Neretvi (1943) – poznata kao “Bitka za ranjenike”, partizani su se probili kroz opkoljenje i spasili hiljade boraca i ranjenika.
Bitka na Sutjesci (1943) – jedna od najtežih bitaka, u kojoj je poginulo mnogo boraca, ali partizanski pokret nije uništen.
25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu održano je prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine).
Na tom zasjedanju donijeta je odluka da je Bosna i Hercegovina ravnopravna republika u budućoj federalnoj Jugoslaviji.
Taj datum, 25. novembar, danas se obilježava kao Dan državnosti BiH.
Do 1945. partizani su oslobodili cijelu zemlju.
Nastala je Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ), sa šest republika, među njima i Narodna Republika Bosna i Hercegovina.
Bosna i Hercegovina je dala ogroman doprinos pobjedi nad fašizmom, uz veliki broj poginulih boraca i civila, ali i s ponosnom tradicijom antifašističkog otpora.
Ako ste svjedočili nekom događaju i želite podijeliti informacije javite se na mail brezax221@gmail.com




